Prije tačno 25 godina, 22. maja 1992., Republika Bosna i Hercegovina je primljena u Ujedinjene nacije (UN), a ovaj datum za zemlju koja je od tada prošla složen put je jedan od najznačajnijih u historiji.
To je učinjeno nakon donošenja Rezolucije 755 – prijem BiH u UN, od 20. maja 1992. godine.
Republika BiH je u UN primljena poslije proglašavanja nezavisnosti i međunarodnog priznanja zemlje u aprilu 1992. godine. Tog dana, 6. aprila, BiH su priznale države tadašnje Evropske ekonomske zajednice (EEZ), današnje Evropske unije (EU), a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države.
No, bez obzira na članstvo u UN, na BiH je nastavljena bespoštedna agresija koja je počela na dan međunarodnog priznanja, 6. aprila, iako su stradanja stanovništva zabilježena mjesecima ranije širom naše zemlje, koja su potrajala sve do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, 14. novembra 1995.
Odmah poslije prijema u članstvo, Un u BiH imala “pune ruke” posla
Prilikom svečanog prijema BiH u članstvo UN na 47. zasjedanju Generalne skupštine, ministar vanjskih poslova, Haris Silajdžić, održao je govor u kojem je poručio da je na ovaj način naša zemlja postala “slobodna od opresije, ali ne i agresije”.
On je upozorio da se u Bosni počinje događati genocid i pozvao Vijeće sigurnosti UN-a da aktivira Poglavlje 7. Povelje Ujedinjenih naroda, koje dozvoljava međunarodnu vojnu intervenciju radi očuvanja regionalnog mira i stabilnosti.
Nakon govora Silajdžića, delegati Generalne skupštine gromoglasno su aplaudirali, no UN nije, uglavnom, adekvatno odgovorio na vapaje iz BiH.
Za vrijeme svog 25 godišnjeg članstva u UN-u BiH je prošla trnovit put od strahovite agresije, primanja međunarodne pomoći, do pristupa mnogim drugim međunarodnim organizacijama. BiH je izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a, u periodu 2010.- 2012. godine.
Mišljenje mnogih je kako je možda jedan od najvećih poslijeratnih diplomatskih uspjeha BiH bilo razdoblje kada je bila nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. U januaru 2011. godine BiH je dobila i jednomjesečno predsjedanje ovim tijelom.
Kada je riječ o današnjoj BiH, nakon 25 godina od historijskog datuma, sigurno je kako pomaka ima, ali je i činjenica da je pred našom zemljom dug put ka Evropskoj uniji.
Ujedinjeni narodi su međunarodna organizacija za održavanje mira i sigurnosti u svijetu, razvijanje dobrosusjedskih odnosa, ekonomsku saradnju, širenje tolerancije i promicanje poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda čovjeka.
Osnovana je nakon završetka Drugog svjetskog rata, a osnovno pitanje budućeg razvoja svijeta bilo je kako očuvati svjetski mir i sigurnost, poboljšati međunarodnu suradnju i prijateljske odnose među narodima. UN ima 193 države članice. Gotovo sve međunarodno priznate države su članice. Sjedište Ujedinjenih naroda je u američkom gradu New Yorku.
Odnosi BiH i UN
Odnosi Bosne i Hercegovine i Ujedinjenih naroda uvjetovani su aktuelnom međunarodnom političkom i privrednom situacijom koja je dirigirana praćenjem i aktivnim sudjelovanjem u rješavanju međunarodnih kriza, tijela UN-a u kojima je BiH članica, zatim potencijalnim izborom u tijela za koja se BiH kandidira, kao i dinamikom rada u tim tijelima. Politička pitanja uglavnom su u vezi sa praćenjem rada Vijeća sigurnosti te Skupštine i odbora Skupštine.
Važna pitanja
Za Bosnu i Hercegovinu su od osobitog značaja sljedeća pitanja razmatrana na 61. zasjedanju Generalne skupštine:situacija u zemlji, održavanje međunarodne sigurnosti – dobrosusjedski odnosi, stabilnost i razvoj u Jugoistočnoj Evropi, borba protiv terorizma, ljudska prava i humanitarna pitanja,međunarodno pravo, Međunarodni krivični sud, Međunarodni tribunal za ratne zločine počinjene na tlu bivše SFRJ, prevencija konflikta u svijetu i održavanje mira, razoružanje, borba protiv AIDS-a, finansiranje UN, pitanje dugovanja BiH prema UN nakon sticanja samostalnosti, situacija na Bliskom Istoku – Irak, Izrael i Palestina, kandidature –izbori u tijela i organe UN.
BiH, istodobno, aktivno sudjeluje na redovnim koordinirajućim aktivnostima grupacija zemalja unutar UN-a: Istočnoevropska grupa, Centralnoevropska inicijativa, Grupa 77 i Kina, Organizacija islamske konferencije kao i zemalja potencijalnih članica EU. Od objekta međunarodne politike BiH postupno preuzima ulogu aktivnog sudionika u rješavanju međunarodnih problema. BiH je uključena u mirovne operacije širom svijeta i to: Etiopiji-Eritreji, Haitiju, Iraku, Afganistanu, Liberiji, Siera-Leoneu.
Pozitivan odjek
U skladu sa odredbama Povelje UN, kao i sa završnim dokumentom Svjetskog samita 2005. godine, formirana je Komisija za izgradnju mira (PBC) kao međudržavno, savjetodavno tijelo koje će odgovarati Vijeću sigurnosti UN-a i čiji je rad fokusiran na postkonfliktnoj izgradnji mira. BiH je u decembru 2005. istakla kandidaturu za članstvo u ovom tijelu i tako se, po prvi put otkako je postala članica UN-a, suočila sa procesom intenzivnog lobiranja za jedno od tijela UN, uključivo izlaskom na izbore.
Pozitivan odjek kandidature prenesen je od strane niza zemalja – članica UN koji su pozdravili nastojanja za promjenu imidža BiH putem legitimnog zahtjeva za aktivnije sudjelovanje u međunarodnim poslovima, prvenstveno u sistemu UN. BiH je odlučila nastaviti sa novim proaktivnim pristupom u pogledu kandidatura BiH, odnosno eksperata iz BiH za članstvo u tijelima UN: ECOSOC, PBC, komitete UN za zaštitu ljudskih prava kao što su: CAT- Komitet protiv torture, CERD – Komitet za eliminaciju rasne diskriminacije, CEDAW-Komitet za eliminaciju diskriminacije žena, CMW – Komitet za prava radnika migranata, CHR-Komitet za ljudska prava, CRC –Komitet za prava djeteta…
Izvor: avaz
