U 140 općina u kojima će na predstojećim izborima u oktobru biti izabrani načelnici, na listama se nalazi skoro 50 osoba koje su bile dovođene u vezu s nekim oblikom kriminala, a deset od njih je pravosnažno osuđeno, pokazuje analiza BIRN-a.
Većina ovih kandidata se vezuje za različita koruptivna djela, manji broj njih je bio optuživan za ratne zločine, a na listama su se našli i kandidati protiv kojih su vođene istrage zbog utaje novca, seksualnog zlostavljanja i uznemiravanja, prijetnji, nasilnog ponašanja i nepoštivanja državnih institucija.
Izborni zakon u BiH trenutno dopušta da se za izbore kandiduju osobe protiv kojih je u toku ili je vođen krivični postupak, izuzev onih koje je optužio Haški tribunal.
Iz “Transparency Internationala” navode kako je ovo zakonsko rješenje loše s obzirom da se prilikom zapošljavanja obično zahtijeva potvrda o nekažnjavanju, te je nelogično da one nisu potrebne za rukovodeće političke funkcije.
S druge strane, BIRN BiH je kontaktirao političke stranke koje su kandidovale osobe s pravosnažnim presudama, ali su one odbile dati komentar.
Kandidate ne brinu presude
Osobe koje služe zatvorsku kaznu koju im je za ratne zločine izrekao neki sud u BiH, ne mogu se naći na Centralnom biračkom spisku. Ali nakon što odsluže zatvorsku kaznu, čak i kada je riječ o osuđenicima za ratne zločine, oni se zakonski mogu kandidovati na izborima.
To znači da se 76-godišnji Fikret Abdić, ratni vođa Autonomne pokrajine Zapadna Bosna (APZB), koga je Vrhovni sud Hrvatske osudio na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina, slobodno može kandidovati za načelnika Velike Kladuše ispred Laburističke stranke BiH.
Prije rata, Abdić je bio direktor firme Agrokomerc, jedne od najuspješnijih poljoprivrednih firmi u bivšoj Jugoslaviji. Zbog uspjeha u poslovanju Abdić je uživao snažnu lokalnu podršku.
Za vrijeme rata bio je član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, nakon čega je, 1993. godine, osnovao APZB.
Dok je vodio APZB, Abdić se borio protiv Bošnjaka lojalnih vladi u Sarajevu. U APZB je bilo formirano nekoliko logora u kojima su počinjeni ratni zločini nad pritvorenim pripadnicima Armije BiH. On je pušten iz zatvora u 2012. godini.
S druge strane, Stranka demokratske akcije (SDA) je za funkciju načelnika općine Ilidža, na predstojećim izborima, ponovo predložila sadašnjeg načelnika Senaida Memića.
Memić je krajem 2005. godine optužen za krivično djelo ometanja rada pravosuđa, jer je vrijeđao sudiju koji je izrekao presudu njegovom sinu za neovlašteno držanje oružja. U junu 2006. Sud BiH ga osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od četiri mjeseca, a Apelaciono vijeće Suda BiH je iste godine ovu kaznu preinačilo u tromjesečnu kaznu zatvora.
Memić za BIRN kaže da njegovi protukandidati koriste ovu presudu protiv njega, iako se on zakonski može slobodno kandidovati za mjesto načelnika.
“To je jedini način da me uklone, normalno je da će svi ići tako protiv mene. Spletkare svi koji su suprotna strana. Nema ništa od toga, ljudi uvijek pokušavaju da naprave problem. Sve je normalno i u okviru zakona”, kaže Memić.
Među kandidatima ima i presuđenih za krivična djela počinjena u sklopu obavljanja političkih funkcija.
Jedan od njih je Rasim Omerović, koji se ponovo kandidovao kao nezavisni kandidat za načelnika općine Kalesija.
On je prvostepenom presudom, po odluci Općinskog suda u Kalesiji, ove godine proglašen krivim za zloupotrebu položaja i ovlaštenja.
Omerović je osuđen zbog nezakonitog zapošljavanja i izrečena mu je uvjetna kazna zatvora od šest mjeseci s rokom provjere od dvije godine i mjera zabrane vršenja funkcije načelnika.
On za BIRN kaže da nije zvanično dobio nikakvu presudu i da je “sve politička igra” usmjerena protiv njega.
“Ako dođe do drugostepene faze, postoji drugostepeni organ koji će odlučivati i to, nadam se, u moju korist. Neka se pokrene drugostepeno sve, to je politička odluka. Ako ima pravde u ovoj državi, ja ću pobijediti u Kalesiji”, kaže Omerović.
Slična je situacija i u Republici Srpskoj, gdje je kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) za načelnika u Vlasenici Miroslav Kraljević.
Kraljević, kojeg je Osnovni sud u Zvorniku proglasio krivim za krivično djelo otmice, kažnjen je iznosom od 2.000 eura nakon što je sa tužilaštvom u Bijeljini postigao sporazum o priznanju krivice.
Kako se navodi u presudi, Kraljević je zajedno s Branislavom Boškovićem, bivšim SNSD-ovim načelnikom općine Osmaci, u septembru 2010. kidnapovao Lazu Vidakovića, odbornika Naše stranke, i 12 dana ga držao u zatočeništvu u Srbiji.
On ipak smatra da ovo neće djelovati na njegovu kandidaturu.
“Uvijek će biti strana koje će se koristiti nečim u svoju korist. Ja sam lično ubijeđen u pobjedu. Ne mogu garantovati, ali mislim da to neće djelovati na moju kandidaturu niti u jednom niti u drugom pravcu. Presuda Osnovnog suda u Zvorniku je prošlost i ne bih je se doticao”, kaže kandidat SNSD-a.
Nezainteresovanost političkih partija
U sklopu analize, BIRN je svim partijama poslao upite o kandidovanju osoba koje su pod istragom ili su osuđene za teška krivična djela, ali su odgovore poslali jedino Stranka za BiH i Partija demokratskog progresa (PDP), koji su osudili ovu praksu.
Glasnogovornica Centralne izborne komisije (CIK) Maksida Pirić kazala je da je cijeli proces odobravanja kandidata u skladu sa zakonom.
“Odlukom Parlamenta je odobreno da sve osobe koje su na slobodi imaju pravo obnašati državne funkcije. Dakle, ako je osoba odslužila zatvorsku kaznu, ima pravo biti kandidat na izborima”, rekla je Pirić.
Ali, predsjedavajući Odbora direktora organizacije “Transparency International” u BiH Srđan Blagovčanin smatra da trenutno zakonsko rješenje nije dobro jer Izbornim zakonom nije regulirano da osobe koje se kandiduju na izborima moraju dostaviti i potvrde o nekažnjavanju, dokaze da se protiv njih ne vodi ili nije vodio neki krivični postupak.
“Mislim da ovakva vrsta manjkavosti dovodi u poziciju ljude koji imaju kriminalnu prošlost, ili se protiv njih vršila neka istraga, da imaju mogućnost voditi neke od ključnih funkcija u ovoj državi. Ta situacija nije normalna”, kaže Blagovčanin.
Blagovčanin smatra da je paradoksalno da građani pri apliciranju za posao u državnoj službi moraju dostaviti potvrdu o nekažnjavanju, a kandidati na izborima ne moraju.
“Daleko je važnije da takve stvari budu zakonom propisane za one koji će upravljati ovom državom nego za obični posao”, dodaje on.
Lokalni izbori u BiH će biti održani 2. oktobra.
Izvor: http://www.balkaninsight.com/
