Ajna i Lejla rođene su tokom rata. Lejla onog dana kada je Ajnina majka preživjela silovanje, a Ajna devet mjeseci kasnije u Sigurnoj kući Medika Zenica. Godinama su živjele jedna bez druge, nisu čak znale ni da postoje negdje u svijetu djeca poput njih. Ajnina sudbina se mijenja u 15. godini kada saznaje kako je došla na svijet, dok se Lejlina sudbina mijenja kroz razvoj u dva trenutka. Prvi put kada u 7. godini saznaje da je usvojena, a drugi put kada jedanaest godina poslije kao punoljetna djevojka saznaje da je na svijet došla kao posljedica najvećeg i najstrašnijeg zločina i traume koju jedna žena može preživjeti – silovanja.
Dva života, na dva kraja svijeta ujedinjuju se u jednom cilju – kreću u potragu za istinom, boreći se za prava djece poput njih. Govoreći o tome u nadi da će pronaći svoje prijatelje sa istim sudbinama, dok je istovremeno Lejlin nasnažniji motiv bio pronalazak njene biološke majke – kada po treći put njen život dobiva potpuno novu dimenziju.
Film “Nevidljivo dijete” prikazuje priče dvije djevojke sa istom sudbinom, istim pitanjima, istom borbom. Kroz film se može osjetiti težina života djece rođene zbog rata, ali i njihova snaga i jačina kojom pobjeđuju svakodnevne izazove koje im društvo i politički sistem nameću.
Mladi producent i direktor filma Muhammed Ibrahim Šišman ističe da za ovaj film ima posebna osjećanja koja proizilaze iz činjenice da je provodio mnogo vremena sa djecom rođenom zbog rata kako bi što bolje shvatio priču, iako godinama prije nije ni znao da ta djeca postoje.
Režiser je posvetio posebnu pažnju svakoj minuti filma kako bi uhvatio i najmanju emociju jer mu je važno da ova tema ostane zapisana u vremenu na način na koji to i zaslužuje. Motivaciju za film našao je i svom prethodnom ostvarenju “Izaberi jedan simbol” gdje su glavne uloge imale upravo žene koje su preživjele silovanje tokom rata u BiH.
Kako se ističe u saopćenju, na samom početku za Šišmana je najveći izazov bio naći djecu dok jednog dana nije pogledao intervju koji je Ajna Jusić radila u sklopu Udruženja “Zaboravljena djeca rata”. Poslije njihovog sastanka, donio je ljudsku odluku koja je bila nužna za autentično stvaralaštvo – preseliti se u Bosnu i Hercegovinu kako bi putovao kroz stigmu i diskriminaciju s kojom se ova djeca svakodnevno bore.
