REVIZORI SE BAVE KANTONALNIM INSTITUCIJAMA, KANTONALNE SKUPŠTINE SE NE BAVE REVIZORSKIM IZVJEŠTAJIMA
„Ured za reviziju institucija u FBiH provodi finansijske revizije za kantone i kantonalne institucije, kojima se ukazuje na propuste i nepravilnosti u trošenju javnih sredstava. Zakonodavni okvir ne predviđa razmatranje ovih izvještaja u skupštinama kantona te izostaje reakcija nadležnih, čime se obesmišljava proces javne revizije.“ – istaknuto je prilikom današnjeg predstavljanja CCI analize Efekti revizorskih izvještaja na kantonalnom nivou vlasti.
Proces javne revizije se ne završava objavom revizorskih izvještaja, već uključivanjem i drugih nadležnih institucija koje bi vršile nadzor nad provođenjem datih preporuka revizora. Tek realizacijom preporuka dolazi do promjene, efikasnijeg trošenja javnih sredstava, što bi u konačnici značilo kvalitetnije i jeftinije usluge za građane. Kroz revizorske izvještaje se daje pregled trenutnog stanja vezano za trošenje javnih sredstava i usklađenost sa zakonima u radu javnih institucija. Tamo gdje je identifikovan propust, mora se hitno djelovati i to otkloniti, budući da se radi o novcu svih građana BiH.
U prilog potrebe hitnog uključivanja drugih institucija u praćenje nalaza revizije, počev od kantonalnih skupština, govore i nalazi iz Analize CCI-a o efektima revizorskih izvještaja na kantonalnom nivou.
Ured za reviziju je u posljednje 3 godine analizirao finansijske izvještaje i usklađenost poslovanja sa zakonima za 100 kantonalnih institucija, od čega je samo 5% dobilo oba pozitivna mišljenja. U ostalim institucijama revizorski izvještaji su ukazali na moguće nepravilnosti i slabosti u trošenju javnog novca. Dodatno zabrinjava podatak da je samo 12% datih preporuka u potpunosti realizovano od strane institucija, što upućuje na nedostatak odgovornosti predstavnika revidiranih subjekata.
Da izostaje funkcija parlamentarnog nadzora pokazuje i podatak da čak 6 kantonalnih skupština nikako ne razmatra nalaze Ureda za reviziju o načinu trošenja javnog novca od strane kantonalnih institucija. Samo skupštine Tuzlanskog kantona, Srednjobosanskog kantona, Zeničko-dobojskog kantona i Kantona Sarajevo na svojim sjednicama raspravljaju o revizorskim izvještajima. U ostalim kantonima izostanak parlamentarnog nadzora ostavlja prostor za netransparentno i neefikasno trošenje javnog novca i ponavljanje nepravilnosti iz godine u godinu.
Još jednom ukazujemo na važnost nadzora nad nalazima revizorskih izvještaja od strane kantonalnih skupština, budući da je Ured za reviziju institucija u FBiH započeo sa objavom izvještaja o finansijskoj reviziji institucija za 2020. godinu. Skupštine bi trebale razmatrati revizorske izvještaje zajedno sa Akcionim planovima za otklanjanje nepravilnosti i slabosti, te donijeti adekvatne zaključke kojima će se institucije obavezati na implementaciju revizorskih preporuka. Aktivnim pristupom kantonalnih skupština u procesu javne revizije, osigurati će se veći stepen realizacije revizorskih preporuka, što bi u konačnici dovelo da se novac građana troši transparentno i odgovorno.
Projekat „Učinkovitija javna revizija za smanjenje korupcije u Bosni i Hercegovini“ provode Centri civilnih inicijativa (CCI) uz finansijsku podršku Švedske. Projektom se želi doprinijeti odgovornijem trošenju budžetskih sredstava i smanjenju korupcije u javnim institucijama u BiH.
