Ako u Bosni i Hercegovini živi nešto više od 3,5 miliona ljudi, a na biračkom spisku sa pravom glasa oko 3,3 miliona – gdje su onda djeca, umrli, osobe koje su se odrekle državljanstva?
Ova enigma zbunjujuća je i za profesora demografije i statistike Hasana Zolića koji kaže da je BiH jedinstven primjer u svijetu da ima gotovo isti broj stanovnika i birača.
“Kao da nemamo djece, odnosno stanovnika starijih od 0 do 18 godina koji nemaju pravo glasa. Upoređujem podatke iz 2013. iz popisa to je negdje oko 19 posto. Ako gledamo strukturu stanovnika to je oko 600 i nešto hiljada ljudi koji nemaju pravo glasa. Meni se postavlja pitanje kako?”, ocjenjuje Zolić.
Zolić na ovu kako kaže nelogičnost ima precizan odgovor.
“Razlog je što gospoda iz CIK-a (Centralna izborna komisija BiH) ne ažuriraju podatke kako treba. Imali su mogućnost pošto je popis bio 2013. godine da dobiju neki korektiv kada je u pitanju broj stanovnika po općinama koji imaju pravo glasa. Mogli su ga napraviti tako da kažu: ukupno stanovništvo i stanovništvo po ukupnoj strukturi i dobili bi one kojima dob ne daje pravo glasa. BiH pokazuje i negativni trend prirodnog priraštaja i bijela kuga se sve više izražava. Trebalo je i to isključiti. To bi uradila statistika”, tvrdi Hasan Zolić.
Statističare niko nije konsultirao, pa se tako došlo u stanje da pojedine općine imaju čak i više birača nego stanovnika i to za nekoliko hiljada.
Krupa na Uni tako po biračkom spisku ima oko hiljadu ljudi više nego na popisu. Mrkonjić Grad ima preko 1.300 glasača više nego što ima stanovnika, a Brčko distrikt oko 2.500.
Pitanje povećanja broja birača i dilemu o regularnosti spiskova postavio je i član CIKBranko Petrič.
“Za svake izbore birački spisak raste kao mu je dato neko sredstvo za rast. Mi smo u demografskoj defanzivi manje je od 30 hiljada novih osamnaestogodišnjaka koji stiču pravo. U roku dvije godine od raspisivanja prošlih, do ovih izbora 70.000 glasača se nalazi novih na glasačkim spiskovima. Možda je sve to regularno, ali moramo otkriti koje su to kategorije, zašto do sada nisu registrovani i koji su to ljudi koji su bili bez dokumenata u BiH”, navodi Petrič, te dodaje:
“Od dana raspisivanja izbora do danas je 17.000 birački spisak narastao. Ako imamo u vidu da se broj birača upisanih na birački spisak strelovito približava broju popisanih, a znamo da su popisani mnogi koji su i ikada hodili ovom zemljom i koji nisu nikada kročili u nju, moramo onda staviti u konstalaciju te dvije cifre i uspostaviti integritet biračkog spiska jer je on osnov legitimnosti svih izbora.”
Nesavjesno poslovanje organa uprave i matičnih ureda umrlih
Na spiskovima za glasanje su i oni koji već decenijama nisu kročili svijetom živih. Takvi su primjeri zabilježeni i u Stocu, gdje je otkriveno oko 400 umrlih osoba na biračkom spisku.
Inicijativa za Stolac, poslala je spiskove CIK-u i uputila žalbe, ali do sada nema odgovora niti brisanja, kaže aktivista Inicijative Demir Mahmutčehajić.
“Do sada sa tih 400 imena dobili smo potvrdu da smo napravili grešku u samo sedam osoba, da su te osobe, žive jer imaju isto ime i prezime, a nekad i istu godinu rođenja kao osobe koje su umrle a na spisku su. Naša procjena je da u Stocu na biračkom spisku od 11.450 ima preko 700 tih ljudi. Sa ove 400 smo htjeli pokazati koliko je to ozbiljan problem. Recimo Anica Raguž rođena je 1908. Umrla je 1991. godine, a 2004. godine se upisuje u CIPS (Citizens Identity Protection System, Sistem zaštite identiteta građana) i do dan-danas je na biračkom spisku. Samo po procentu, uzimajući koliko smo mi samo u Stocu našli mrtvih, možemo reći da na cijelom biračkom spisku ima 200 hiljada mrtvih ljudi”, konstatuje Mahmutčehajić.
Ovo su, smatraju eksperti, nelogičnosti za koje su krivi kako neažurna administracija, tako i oni koji bi da manipulišu izbornim rezultatima.
Vehid Šehić iz koalicije “Pod lupom” koja okuplja sedam nevladinih organizacija iz BiH a koje se bave regularnošću izbornog procesa, kaže kako su mahinacije i propusti veoma mogući.
Ukoliko ih i ima to, smatra Šehić, nekome odgovara jer se, očito, podaci ne ažuriraju.
“Mnogo se manipuliše o toj razlici i ona jeste nelogična ako se zna da 2/3 građana ima biračko pravo, a da jedna trećina nema. Ako bi uzeli koliko ih je na biračkom spisku i tome dodali tu jednu trećinu onda bi broj stanovnika bio znatno veći. Treba voditi računa i o činjenici da se oko 73.000 građana odreklo ili je izgubilo bh. državljanstvo. Ja ne znam jesu li ti podaci ažurirani, Svjedoci smo i nesavjesnog poslovanja organa uprave, matičnih ureda umrlih”, riječi su Šehića.
Jedino rješenje, kako ga to vide eksperti, jeste pročistiti biračke spiskove, provjeriti poslovanja matičnih ureda, ali i biračkih odbora, te sankcionisati one koji mrtve ili ljude koji nemaju pravo glasa u Bosni i Hercegovini uopšte stavljaju na spisak i dopuštaju da u njihovo ime neko glasa.
Izvor: Slobodna Evropa
