Bosna i Hercegovina priključila se balkanskom projektu protiv trovanja lešinara koji za cilj ima vraćanje te vrste ptica na područja gdje su se nekada gnijezdili.
Bosna i Hercegovina nekada je imala sve četiri vrste, ali nemarom stanovništva, kako navode ornitolozi, sve jedinke su uništene.
U okviru tog projekta prve ptice su puštene u Bugarskoj, a bh. ornitolog Tarik Dervović je kazao Feni da treba hitno raditi na tome da lešinare koji dolete u BiH ne dočekaju otrovi.
– Moramo raditi na podizanju svijesti o važnosti lešinara, da to nisu opasne ptice, nego veoma bitna karika u prirodi. Ne znamo kolike su šanse da dolete ovi iz Bugarske, koji su pušteni na početku projekta, ali u nastavku aktivnosti i u procesu puštanja u susjednim državama, pa i kod nas moramo povesti računa – naveo je Dervović.
Podsjeća da je BiH bila jedna od tri države u Evropi koja je imala sve četiri vrste lešinara, uz Grčku i Španiju. Ističe da su bradan, bjeloglavi sup, crkavica i crni lešinar, vrste su koje su nekada letjele bh. nebom.
– U Blagaju su se do 1991. godine gnijezdili bjeloglavi supovi, tada je od trovanja stradalo 30 odraslih gnijezdećih ptica i to je bila posljednja populacija lešinara koja se gnijezdila kod nas. Ne smije nam se više desiti ovakva greška – poručio je Dervović.
U Bugarskoj je pušten crni lešinar što Dervović smatra historijskim trenutkom za tu, ali i za ostale države Balkana.
– Ovim projektom ćemo raditi na zaštiti svih divljih životinja od trovanja, s fokusom na lešinare, i na taj način napraviti sigurno područje za povratak ovih veličanstvenih ptica u naše krajeve – naglasio je Dervović.
Lešinari su najbolji čistači u prirodi, jer jedu strvine i na taj način sprječavaju zaraze te doprinose ispravnom funkcionisanju ekosistema. S obzirom da nemaju prirodnih neprijatelja, dodaje Dervović, trovanje je najveći razlog izumiranja ove vrste.
Na liticama iznad Blagaja do velikog trovanja 1991. godine živjele su dvije kolonije. Jedna je bila iznad vrela rijeke Bune u prednjem dijelu, a druga u kanjonu prema pećini.
