“Transparency International” u Bosni i Hercegovini (TI BiH) objavio je nove podatke o 1.700 javnih ustanova u BiH koji, pored ostalog, sadrže i informacije o sastavu upravljačkih tijela, plaćama direktora i članova uprave i nadzornog odbora.
Podaci se odnose na prošlu godinu, a u poređenju sa 2020. primjetno je da 50,67 posto ustanova iz uzorka bilježi povećanje broja zaposlenih. Također, više od polovine direktora javnih ustanova (50,21 posto) povećalo je sebi plaće u odnosu na 2020. godinu.
Ne postoji registar javnih ustanova
Na plaće direktora i članova uprave i nadzornih odbora u oko 1.700 ustanova za koje je TIBIH objavio podatke, troši se skoro 25 miliona KM godišnje. U njima je zaposleno više od 85.000 radnika, a sredstva kojima raspolažu zbirno iznose 2,9 milijardi KM.
Najviše plaće, kako se navodi, imaju direktori zdravstvenih ustanova, a nakon njih među najplaćenijima su rukovodioci visokoškolskih ustanova i fondova socijalne sigurnosti.
– U BiH ne postoji registar javnih ustanova, a objavljivanjem podataka o njihovom poslovanju i sastavu članova uprave, TIBiH je identificirao brojne rukovodioce na dvostrukim funkcijama, od kojih su neki prema važećim propisima u direktnom sukobu interesa.
Rukovodioci javnih ustanova često obnašaju javne funkcije u parlamentima, imaju pozicije u javnim preduzećima ili udruženjima koje se finansiraju iz budžeta – saopćeno je iz TUBiH.
Na osnovu ovih podataka i nedavno objavljenog registra dodijeljenih grantova udruženjima i fondacijama, TIBiH je identificirao 74 osobe koje se istovremeno nalaze u rukovodstvu javnih ustanova i udruženja koja su primala budžetska sredstva.
“Od tog broja 32 su direktora javnih ustanova iz FBiH koji su istovremeno ovlaštena lica u udruženjima finansiranim iz budžeta, što zabranjuje Zakon o sukobu interesa u organima vlasti FBiH, ali se on ne primjenjuje od 2013. godine pa ove slučajeve nije ni moguće prijaviti,” ističu iz TIBiH.
Isti zakon u Republici Srpskoj ne zabranjuje ovu situaciju, iako broj funkcionera koji se nalazi na čelu udruženja i fondacija jasno pokazuje da se veliki dio novca dijeli po političkoj liniji.
Pored toga, TIBiH je poređenjem ovih podataka s registrom javnih preduzeća identificirao 91 osobu koja se istovremeno nalazi u rukovodstvu javnih ustanova i upravi ili nadzornom odboru javnih preduzeća. Od tog broja šest osoba su istovremeno direktori javnih ustanova u Federaciji BiH i članovi uprave javnih preduzeća, što također zabranjuje Zakon o sukobu interesa u tom entitetu. Ista situacija nije zabranjena u Republici Srpskoj, a s obzirom na to da je riječ o rasprostranjenoj pojavi, TIBiH već dugo predlaže unapređenje ovog zakona.
Pored toga što rukovodioci javnih ustanova obavljaju dodatne funkcije u javnim preduzećima i udruženjima koja se finansiraju iz budžeta, identificirano je još 247 izabranih ili imenovanih funkcionera koji su istovremeno direktori, članovi upravnog ili nadzornog odbora u ovim javnim ustanovama.
Entitetski zakoni o sukobu interesa ne zabranjuju javnim funkcionerima obavljanje funkcija u javnim ustanovama, iako TIBiH godinama insistira na tome. Ipak, zanimljivo je da u Distriktu Brčko koji je prošle godine usvojio Zakon o sprečavanju sukoba interesa usklađen sa međunarodnim standardima, za sada nije identificiran nijedan funkcioner koji obavlja dodatne funkcije u javnim ustanovama.
Usvajanje zakona na državnom i entitetskom nivou
U Distriktu je predviđeno da funkcioner obavlja samo jednu javnu funkciju koja je nespojiva sa funkcijom u bilo kojem pravnom licu osnovanom od strane bilo kojeg nivoa vlasti u BiH – navode iz “Transparency International BiH”.
Dodaju kako se TIBiH već dugo zalaže da se ovakvi zakoni usvoje i na državnom i na entitetskom nivou.
