Osvetnička pornografija samo je jedan od primjera kako naše tijelo ne posjedujemo na internetu i kako nam se ono otima.
Sa pojavom aplikacija za upoznavanje pojavio se i novi fenomen zloupotrebe tijela na internetu i lažnog predstavljanja.
Populacijski fond UN-a u BiH je pokrenuo globalnu kampanju bodyright koja ima za cilj zaštitu tjelesne autonomije, fotografija i video snimaka od bilo kakve zloupotrebe. Ponavljaju, digitalno nasilje je stvarno.
“Potreban je snažniji angažman kreatora politika i vlasti. Ne mogu nastaviti ignorisati problem nasilja na internetu. Zakoni u toj oblasti nisu pratili tehnološki razvoj i potrebno je da brzo sustignu ova dešavanja. S obzirom na globalnu prirodu tehnologije, nužna je saradnja između vlada u borbi protiv digitalnog nasilja. Moramo se zalagati za svijet u kojem su svi zaštićeni od zlostavljanja na internetu sa dosljednim i učinkovitim pravnim mjerama”, rekao je UNFPA predstavnik za BiH John Kennedy Mosoti, UN ove agencije koja želi globalno iskorijeniti sve rodno-zasnovanog nasilja.
Tehnološke kompanije i kreatori politika najčešće ignorišu digitalno nasilje dajući veću pažnju i zaštitu autorskim pravima nego ljudskim bićima i našim pravima na internetu.
Donosioci odluka, zastupnici i zastupnice na državnom i entitetskim nivoima govorili su o njihovom pogledu na ovaj problem te prijedlozima rješenja.
Zastupnica Naše stranke u Predstavničkom domu BiH Sabina Ćudić vjeruje da je solidarnost ključna kada govorimo o online nasilju.
“Neophodno je da budemo glasne i reagujemo na napade koji su česti u online prostoru, bez obzira o kome se radi i koji je razlog napada. Bitno je koristiti i alate koji su dostupni u online prostoru i da svaki vid online nasilja prijavljujemo. To može raditi svako od nas. Na nama koji smo na poziciji odlučivanja odgovornost je da budemo glasne i predvodnice ove borbe. Ali ono što je najvažnije – moramo zakonom regulisati online nasilje, koje disproporcionalno targetira žene i marginalizirane grupe”, kaže Ćudić.
Zastupnica DF-a u Predstavničkom domu FBiH Alma Kratina kaže kako je svjesna aktuelnog stanja koje treba mijenjati. Navodi podatke prema kojima je više od 60% žena u politici doživjelo neku vrstu seksitičkih napada, ugrožavanja dostojanstva u javnom i virtuelnom prostoru.
“U Federaciji smo već odavno kao zastupnici/e kroz različite inicijative za izmjene Krivičnog zakona pa i u pogledu oštrih sankcija za nasilje u online prostoru, jasno rekli svoj stav da nam je potreban novi Krivični zakon FBiH.”
Predsjedavajuća Predstavničkog doma Federalnog Parlamenta Mirjana Marinković-Lepić kaže da je pitanje rodno zasnovanog nasilja u online prostoru u Bosni i Hercegovini gotovo potpuno politički neartikulisano.
“O njemu ne postoji ni neki naročito vidljiv rad drugih sektora društva tako da je i sama javnost nedovoljno osviještena o tom vidu nasilja. O online nasilju uopšte koliko-toliko postoji svijest. Kad je riječ o toj vrsti nasilja, čini se da smo kao društvo prilično senzibilizirani za nasilje nad djecom”, dodaje Marinković-Lepić.
Poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske Đorđe Vučinić vjeruje da je pravi put ka zaštiti tijela u online sferi edukacija kroz obrazovni sistem.
“Psihološki profili ličnosti mnogo su drugačiji iza tastature, a naročito ako se kriju i iza lažnih identiteta na društvenim mrežama. U svemu tome nerijetko dolazi do prelaska granica normalnog, te i do online nasilja. govori Vučinić.
Nije zadovoljan radom nadležnih organa, ali vjeruje da imaju ključnu ulogu u zloupotrebi tijela na internetu. Poziva ih da svojim efikasnijim djelovanjem ohrabre one koji u njima ne vide spas, te one koji prijavljivanje ove vrste nasilja ne smatraju kao dobro rješenje.
Donosioci odluka bi podržali zakonsku zaštitu tijela na internetu
“Smatram da je zaštita moje ćerke u online svijetu jednako važna kao i zaštita mog sina. Novi zakoni moraju podjednako štititi sve u online prostoru, iako smo svjesni da su žene najčešća meta ovih napada. Dakle, saveznik sam u inicijativama koje će prije svega prevenirati nasilje, ali i kazniti počinioce bez obzira ko je žrtva”, priča Magazazinović.
Bodyright misiju i pokret, prodržala je i hrvatska glumica i feministkinja Jelena Veljača koja je podjelila video na svom Twitteru:
danas https://t.co/ohl7qYXCM2
— Jelena Veljaca (@JVeljaca) December 15, 2022
