Kraj 2020. godine Bosna i Hercegovina je dočekala sa 699.121 penzionera. Samo u toj godini dobili smo novih 11.780 penzionera. To povećanje je u Federaciji Bosne i Hercegovine iznosilo 5.776, a u Republici Srpskoj 6.006 penzionera.
Sa dolaskom novih penzionera povećala su se i izdvajanja, a u kolikom iznosu izračunao je ekonomista Faruk Hadžić. Kako je naveo u prošloj godini smo izdvojili 192,5 miliona KM više za penzije u odnosu na 2019. godinu.
Radi poređenja, navodi je još jedan podatak – u odnosu na januar 2016. godine, danas imamo 50.573 više penzionera, a u odnosu na tu 2016. godinu, u 2020. godini smo izdvojili 592,4 miliona KM više za penzije.
“Situacija će i narednih godina biti još složenija zbog vrlo nepovoljne starosne strukture stanovništva. Mladih je sve manje, starijih sve više. Ovaj problem ne poznaje pandemiju COVID-a i druge krize, jednostavno raste svake godine, jer trebamo osigurati novac za naše penzionere, a postavlja se pitanje kako kada mladi odlaze i kada ne bude dovoljno novca od naplate doprinosa.
Iako se može činiti dobrim što je penzioni sistem na budžetu, nedostatak sredstava će se osigurati od drugih poreza, a to znači manje novca za druge budžetske kategorije i više zaduživanja. Razmislimo šta će naš čekati za narednih pet godina i kako ćemo osigurati taj novac, jer tih pet godina prođe u trenu”, zaključio je Hadžić.
Koliko je stanje ozbiljno, možda najbolje pokazuje činjenica da kada je uvođen sistem penzija u Njemačkoj nakon II svjetskog rata, bila su 4 radnika na jednog penzionera i to je tek garantovalo održivost penzionog sistema.
Mi sada imamo da je 1,2 radnika na jednog penzionera, što je jedan od najmanjih omjera u istoriji. Za par godina će se ovi brojevi izjednačiti.
Pored rasta broja penzionera i odliva radnosposobnog stanovništva koje je ključni faktor da bi poslovni subjekti redovno uplaćivali obavezne doprinose, drugi veliki problem je standard penzionera. On je najblaže rečeno zabrinjavajući jer trenutna visina penzija ne omogućava ni minalne uslove normalnog življenja.
Najniža isplaćena penzija u Srpskoj iznosi oko 223 KM i nju prima oko 40 hiljada građana, dok prosječnu penziju koja se kreće između 394-400 KM prima oko 80 hiljada građana. Najniža penzija u Federaciji iznosi nešto preko 370 KM, a zajamčena oko 470 KM.
Naravno ima i onih koji primaju natprosječne penzije, tek oko jedan posto, a staž osiguranja su uglavnom ostvarili kao rukovodioci u većim i razvijenijim privrednim i administrativnim centrima.
Političari problem za sada rješavaju prelaskom penzionih fondova na trezorsko poslovanje.
To je, slažu se ekonomisti, najlošije moguće rješenje, jer umjesto da se sredstva iz budžeta ulažu u razvojne projekte, oni će finansirati isplatu penzija.
Izvor: buka
