ArhivaBiHLifestyle

Pogledajte kako nastaje popularni nakit iz BiH (VIDEO)










Nakon što je završio studij građevinarstva Senad je znao da to ipak neće biti njegov životni poziv. Odlučio je nastaviti tradiciju svoje porodice i baviti se izradom nakita. Sjeća se da je još kao osnovac obožavao ići kod amidže u zlatarsku radnju gdje bi mu pomagao da bar složi alat. Želio se baviti umjetnošću, a izrada nakita bila je odličan način da pokaže svoju umjetničku crtu.

Foto: D. Ć./Klix.baFoto: D. Ć./Klix.ba

U tradiciji porodice Sofić nikada se nisu bavili preprodajom nakita, već isključivo njegovom proizvodnjom. Zbog toga su uvijek nastojali da izrađuju nakit autentičnog izgleda. Njihov nakit podijeljen je u tri segmenta. Prvi je nakit od bijelog i žutog zlata, kombinovan sa srebrom. Takav nakit je, kaže nam Senad, pravljen u 19. vijeku. Za dizajn ovog nakita zaduženi su on i njegov brat Sead.

Replike nakita iz Zemaljskog muzeja

Osim što izrađuju svoje modele nakita, u maloj radionici izrađuju i replike starog bosanskog nakita koji datira od 3. prije nove era pa do 20. vijeka nove ere.

“Drugi segment nakita koji mi proizvodimo su replike nakita iz Zemaljskog muzeja i to je vrsta nakita o kojoj se najviše govori. Kroz taj projekt smo široj publici pokušali približiti naše kulturno naslijeđe, da im pokažemo kako su to zanatlije nekad radile u BiH. Na osnovu fotografija koje smo snimili u muzeju i dimenzija napravili smo replike tog nakita koje su poprilično prihvaćene od kupaca i ono što je interesantno jeste da se mnogo stranaca interesira za njega, jer je to nakit s posebnom pričom”, kazao nam je Senad Sofić.

Foto: D. Ć./Klix.baFoto: D. Ć./Klix.ba

U Zemaljskom muzeju nalazi se 4.000 artefakata i pokazuju koliko je naša zemlja bila bogata plemenitim metalima. Tu se nalazi nakit od srebra, bakra i zlata, jer ljudi su nekada pravili nakit od metala koje su nalazili u prirodi. Ovim projektom bave se već deset godina.


Ono što je interesantno jeste da su u nakit zlatare Sofić zaljubljene mnoge strane i domaće javne ličnosti. Često možete vidjeti kako nakit zlatare Sofić krasi Mirjanu Karanović, Amiru Medunjanin, Božu Vreću, Danijelu Martinović, Severinu i mnoge druge.


“Angelina Jolie je dobila na poklon naš nakit. Ona je baš na premijeri svog filma nosila naš nakit, što je bilo veoma značajno. Kasnije je također fotografirana kako nosi ovaj nakit, što je još veća satisfakcija”, rekao nam je Senad.

Sve manje proizvođača, a sve više uvoznika

Ono zbog čega je ova zlatara specifična jeste što se nikada nije bavila preprodajom nakita, no Sofići razumiju svoje kolege iz Zlatarske ulice. Navode kako je veoma teško konkurisati industrijski izrađenom nakitu uvezenom s Istoka.

“Da bi se konkurisalo takvom nakitu, potrebni su veliki kapaciteti i velika ulaganja da bi se kupile odgovarajuće mašine i tehnologija koja je veoma skupa. Oni koji su imali najveći kapacitet su ostali, mi nismo ušli u tu igru, jer smo shvatili da mi ne možemo konkurisati na takav način, tako da smo gledali da napravimo manufakturnu proizvodnju nakita koji se ne isplati raditi velikim proizvođačima”, objasnio nam je.

Foto: D. Ć./Klix.baFoto: D. Ć./Klix.ba

Zbog toga prave nakit koji uvijek ima minimum 60-70 posto ručnog rada. Na ovaj način zaštitili su se i od mogućeg kopiranja. Naprimjer, u zlatarskoj radionici Sofić postoje naušnice koje imaju čak 18 dijelova.

“Svaki komad nakita je napravljen iz više segmenata i na njemu ne radi samo jedan čovjek, nego cijeli tim, od pripreme materijala do završne obrade, a za izradu jednog komada nakita ponekad je potrebno i nekoliko dana”, kazao je.

Foto: D. Ć./Klix.baFoto: D. Ć./Klix.ba

Nakit najčešće dizajniraju on i brat, ali prate i želje mušterija, kao i trendove, no klasika je, kaže, uvijek više cijenjena, jer klasični nakit nikada ne gubi vrijednost.

Ono što je interesantno, priča nam Senad, jeste da su za njihov nakit najviše zainteresirani stranci, no navodi da proizvođači ipak nisu uvijek na velikom dobitku.

“Proizvođač nekada nije na velikom dobitku i sa te strane puno je bolje baviti se trgovinom, posebno kada uračunate uloženi trud, plate radnika i sve ostalo što ulazi u cijenu jednog proizvoda, ali mi opstajemo zahvaljujući našem entuzijazmu i zato što smo oformili jedan fin tim ljudi. Ovdje nas ima šest, u trgovini još dvoje i mi fino opstajemo i imamo dovoljne kapacitete da zadovolje ono što smo mi osmislili”, kazao je.

Srce Sarajeva nagrada Sarajevo Film Festivala

Treći segment je izrada Srca Sarajeva. Braća Sofić već 15 godina proizvode glavnu nagradu Sarajevo Film Festivala. Srce Sarajeva dizajnirala je francuska dizajnerica Agnes B. i od 2004. godine predstavlja zvaničnu nagradu najvećeg festivala sedme umjetnosti u regionu.


Srce Sarajeva je postalo prepoznatljivo, ne samo u regiji, već i šire, a dobile su ga mnoge poznate ličnosti i tako je otišlo u svijet.

Izvor:Klix.ba


Možda će Vas zanimati i:

Back to top button