Gripa je sezonska bolest čiji dolazak svake godine iščekujemo dolaskom hladnijih dana i boravkom više vremena u zatvorenim prostorima.
Epidemije sezonske gripe koje se javljaju skoro svake godine najčešće su uzrokovane virusom tipa A. Stalne manje promjene u antigenima virusa uzrokuju stalnu cirkulaciju virusa u prirodi, a kod većih promjena dolazi do novih podtipova.
Prijenos virusa gripa
Osnovni put prijenosa gripe je kapljični (zrakom). Virus se izlučuje kašljanjem, kihanjem i govorom. Zatvoreni prostori naročito su pogodni za njegovo širenje. Osim kapljičnim moguć je prijenos direktnim ili indirektnim kontaktom (rukama, preko predmeta i sl.) kada kapljice ili izlučevine iz nosa i grla dospiju na ruke ili druge površine i ako nečistim rukama dodirujemo svoja usta, oči ili nos.
Odrasla osoba je zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Rijetko bolesnik može biti zarazan i duže vrijeme, do dvije sedmice.
Simptomi
Radi se o zaraznoj bolesti disajnog sistema koja se prenosi sa osobe na osobu uglavnom kašljanjem, kihanjem i bliskim kontaktom uzrokovana virusom gripe. Svaka osoba bilo kog uzrasta može da se zarazi gripom. Od ostalih uobičajenih virusnih infekcija disajnih puteva od kojih su najčešće prehlade, gripa se razlikuje po naglom početku i razvoju simptoma bolesti (unutar 3-6 sati).
Bolest u pravilu započinje vrlo naglo. Uz povišenu tjelesnu temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima i zglobovima te osjećaj potpune klonulosti i nemoći mogu se, iako rjeđe, pojaviti još mučnina, povraćanje, gubitak apetita te probavne tegobe. Temperatura može biti izrazito visoka, veća od 40 Cº i često popraćena osjećajem hladnoće (groznicom) ili drhtavicom.
U početku obično bolesnik nema simptoma vezanih za disajni sistem, no nakon dan-dva pojavljuju se grlobolja, otežano disanje na nos i suhi nadražajni kašalj. Temperatura obično ostaje povišena četiri do šest dana.
Oporavak je relativno spor i dug. Kašalj, umor, bezvoljnost, slab apetit i slične tegobe mogu potrajati i nekoliko sedmica. Tako težak i potpuno razvijen oblik bolesti najčešće se susreće kod bolesnika koji prije nisu preboljeli gripu, odnosno kod onih koji nemaju nikakvu imunost na tada cirkulirajući tip virusa. Bolest tog tipa se, dakako, može pojaviti i u blažem obliku te katkad nalikuje običnoj prehladi.
Gripa je i mnogo opasnija bolest koja može izazvati i po život ozbiljne komplikacije, pogotovo kod starijih osoba ili hroničnih bolesnika koji boluju od oboljenja srca i pluća.
Liječenje
Liječenje gripe sastoji se u mirovanju, nadoknadi tečnosti (topli napici), uzimanju sredstava protiv temperature i kašlja. Mjere i postupke za snižavanje temperature zovemo antipirezom, a uključuju trljanje alkoholom, odnosno primjenu hladnih obloga i tuširanje bolesnika te primjenu lijekova (antipiretika).
Koristiti kapi za nos (ukoliko je zapušen) kojima se smanjuju natečenost nosne sluznice i sekrecija (curenje iz nosa). No kako se brzo pojavljuju neželjeni popratni učinci, odnosno suhoća sluznice, kapi za nos treba racionalno upotrebljavati. Upotreba pastile za grlo ublažuju simptome bolesti.
Antibiotici nisu učinkoviti jer je gripa virusna bolest
Antivirusne lijekove treba koristiti samo po preporuci ljekara !
Ljekaru treba otići samo ako temperatura traje duže od četiri, pet dana, ako postoji poremećaj disanja (teško disanje, ubrzano disanje, jak kašalj, bol u prsima) ili se javi vrtoglavica, povraćanje i proliv, te pojavi povišena temperatura ponovo, nakon poboljšanja stanja, a kod starijih osoba ili hroničnih bolesnika ukoliko dođe do komplikacija bolesti…
Što više unositi hranom dovoljno vitamina, naravno,oni ne sprječavaju prijenos virusa i nastanak infekcije, no povećanjem opće otpornosti utječu na lakše prebolijevanje bolesti
Prevencija
Nekoliko jednostavnih stvari o kojima svakodnevno treba voditi računa, kako bi se smanjio rizik od gripe:
Vakcinacija
Vakcinacija je jedina i najučinkovitija mjera prevencije gripe i njenih komplikacija!
Vakcinacijom protiv gripe stiče se solidna zaštita od obolijevanja i mogućih, pa i fatalnih komplikacija. Zbog promjena koje se stalno dešavaju kod virusa gripe, sastav vakcine se svake godine mijenja, za svaku hemisferu ponaosob.
Idealno vrijeme za vakcinaciju protiv gripe je u oktobru, odnosno u ranu jesen, prije širenja virusa gripe, budući da su potrebna dvije sedmice da se zaštitna antitijela razviju u tijelu. Međutim, vakcinacija se može provoditi i kasnije, sve dok virus gripe cirkulira.
Vakcinacija se preporučuje:
• Osobama starijim od 65 godina života
• Osobama oboljelim od kroničnih bolesti kod kojih gripa može izazvati ozbiljne komplikacije (kronični kardiovaskularni, plućni, bubrežni bolesnici, dijabetičari, transplantirane osobe, osobe sa patološkom pretilošću, osobe sa oslabljenim imunitetom,osobe na dugotrajnoj apirinskoj terapiji…)
• Zdravstvenim radnicima i ostalima koji sudjeluju u njezi bolesnika
• Svima koji žele da smanje rizik od bolesti
Osobe koje ne mogu dobiti vakcinu protiv gripe:
• Djeca mlađa od 6 mjeseci
• Osobe s teškim, po život opasnim alergijama na vakcinu/cjepivo protiv gripe ili bilo koji sastojak u cjepivu ( želatina, antibiotici ili drugi sastojci)
• Potreban je oprez kod ljudi koji su alergični na jaja, i onih koji su imali Guillain-Barre sindrom
• Osobe koje se trenutno ne osjećaju dobro
Ostale mjere
•Izbjegavati gužve, skupove i zatvorene prostore
•Brisati maramicom nos i usta kad se kašlje i kiše
•Nakon korištenja maramicu baciti u smeću
•Prati ruke često sapunom jer to smanjuje rizik
•Ako sapun i voda nisu dostupni, koristiti sredstva na bazi alkohola
•Izbjegavati dodirivati oči, nos i usta jer rukom sa zagađene površine možete prenijeti virus u oči, usta ili nos.
•Izbjegavati bliski kontakt sa bolesnim ljudima – treba biti udaljen od bolesnika barem jedan metar
•Ne posjećivati bolesnika ako nije neophodno.
•Ako ste bolesni-ostanite kod kuće i ograničete kontakt sa drugim osobama
•Održavajte higijenu okoline-čišćenje, provjetravanje prostorija, dezinfekcija površina
