Iako su nam različiti uređaji i gadgeti u većoj ili manjoj mjeri zaista olakšali život, svako od nas ponekad se ipak malo previše oslanja na njih u obavljanju svakodnevnih zadataka. Možete li uopšte zamisliti svijet bez daljinskih upravljača, mobitela, klimatiziranih automobila i svih ostalih čuda tehnike koji nas okružuju?
Bilo kako bilo, sama činjenica da je nešto proizvod vrhunske tehnologije, to nipošto ne znači da je tačan ili precizan. Portal Cracked donosi listu uređaja i gadgeta koji nam redovno ne pokazuju istinite brojke i podatke, a mi vam prenosimo najbolje od njih.
1. Pokazivač goriva
Na prvi se pogled čini kako nam malo toga kod pokazivača goriva može biti misterija. Stvar je zaista jednostavna – kad se kazaljka nalazi na 100 ili F, rezervoar je pun, a kad se nalazi na 0 ili E, rezervoar je prazan. Ovisno o tome gdje se između ta dva ekstrema trenutno nalazi kazaljka u vašem automobilu, toliko vam je još ostalo goriva. Jednostavno, zar ne?
Pa i ne baš. Naime, oni pažljiviji sigurno su uočili jedan zanimljiv fenomen kad je kazaljka goriva u pitanju – prvih pedesetak kilometara kazaljka se gotovo i ne miče, dok nam se istovremeno čini da juri prema dnu kad ostane još malo goriva u rezervoaru. Iako biste mogli pomisliti da se ovdje radi isključivo o našem dojmu, tomu baš i nije tako.
Najvažniji razlog ovome jest činjenica da je plovak kojim se mjeri nivo goriva u rezervoaru sličan onomu iz vodokotlića na našem WC-u. Budući da je najčešće u obliku kuglice i pluta na površini, gorivo u rezervoaru se mora potrošiti do određeno nivoa prije nego plovak uopšte registruje bilo kakvu potrošnju. Zbog istog razloga, samo obrnutom logikom, plovak potone na dno, iako u rezervoaru još uvijek ostane nešto goriva.
Ipak, s obzirom na rastuće cijene goriva, problem nepreciznog prikaza prepunog rezervoara imati ćete nažalost sve rjeđe i rjeđe.
2. Vaga
Ok, znamo da niste trebali nas da vam kažemo kako vas vaša kućna vaga vara kao da ste joj najgori neprijatelj, budući da je po svim zakonima fizike nemoguće da gladujete već pet dana, a niste izgubili ni desetinu kilograma.
Ipak, ako ćemo biti malo ozbiljniji, postoje mnoga mjesta gdje su mjerenja od izuzetne važnosti, zbog čega činjenica da čak 20% vaga ne pokazuje tačnu težinu neke stvari, kako je pokazalo istraživanje Sveučilišta North Carolina, poziva na zabrinutost. Vrlo slične rezultate dala je i jedna britanska studija, koja je ustvrdila kako je čak trećina vaga u britanskim bolnicama neprecizno, zbog čega je zabilježeno i više smrtnih slučajeva, gdje su ljudima date prevelike doze radijacije, koje se inače određuju prema tjelesnoj težini.
S druge strane, čak i kad ne ubijaju ljude, neprecizne vage svakodnevno „kradu” milijune dolara, budući da postoji cijeli niz stvari i proizvoda, kako prehrambenih tako i neprehrambenih, čija se cijena određuje s obzirom na težinu.
Dobra vijest? Vage u većem broju slučajeva pogrešno pokazuju manje, nego više od stvarne težine. To su zaista vrlo dobre vijesti za sve one koji kupuju salamu i sir u prodavnici, a nešto manje dobre onima koji su na rizogornim dijetama.
3. Brzinomjer
Još jedan od uređaja u automobilu na čije se podatke svakodnevno oslanjamo, te istovremeno i jedan od najvažnijih, budući da nam omogućava da na vrijeme usporimo i prevarimo policijski radar i prilagodimo brzinu uslovima na cesti.
Loša je vijest da vas brzinomjer u vašem automobilu vrlo vjerojatno laže. Dobra je vijest da u najvećem broju slučajeva pokazuje veću brzinu od one kojom doista vozite, zbog čega ćete imati manje problema sa zakonom.
Istraživanja su pokazala da prosječan automobilski brzinomjer pokazuje za oko 12% veću brzinu od one stvarne, pa ukoliko vozite 90 u zoni gdje je dopušteno 80 na sat, vrlo je vjerojatno da ste na gornjoj granici zakona (ne ulazeći u one silne izračune zakonske tolerancije i slične napredne tehnike).
Zanimljivo, isto je istraživanje pokazalo i da automobili jeftiniji od 15.000 eura imaju preciznije brzinomjere od onih luksuznih.
4. Tlakomjer
Ovo je vjerovatno nešto što neće pretjerano uznemiriti naše mlađe čitaoce, ali svakako poziva na ozbiljnu zabrinutost. Naime, istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da čak 40% tlakomjera pokazuje rezultate s greškom od 4 do 10 mm Hg (milimetar živinog stuba, jedinica kojom se mjeri pritisak tjelesnih tečnosti), a visokih 15% uređaja pokazivalo je rezultate s greškom od 10 ili više mm Hg.
Ono što također zabrinjava jest činjenica da su u istraživanje bili uključeni medicinski tlakomjeri kakvima nam doktori mjere pritisak, a ne raznorazni kućni uređaji upitnog kvaliteta.
Ukoliko i sami spadate u rizičnu grupu za visoki pritisak, a vaš „rezultat” na pregledu padne u granično područje, zamolite doktora da vam ga izmjeri barem još jednom, kako biste smanjili šansu za grešku.
5. Mobitel
Mobiteli nam lažu u dvije stvari – jačina signala, te indikator baterije. Ono što može biti utješna stvar jest, kad je postotak baterije u pitanju, mobiteli nam lažu za naše dobro.
Naime, mobiteli su napravljeni tako da gotovo nikad nisu 100% puni, budući da to oštećuje bateriju i smanjuje joj vijek trajanja (ovo vrijedi i za laptope). Zbog toga naš mobitel, čak i kad je na punjaču, uglavnom „sjedi” na 90% napunjenosti i čeka da ga isključimo s punjača. Mobitel će svejedno prikazivati kako je 100% pun, budući da bi prikazivanje pravog stanja samo zbunjivalo korisnike, kojima ne bi bilo jasno kako je moguće da se punio cijelu noć, a i dalje nije pun.
Osim indikatora baterije, naš nam mobitel laže i kad je jačina signala u pitanju. Prva i najčešća laž leži u činjenici da broj crtica često nema ama baš nikakve veze s jačinom signala, a to je potvrdilo i opsežno testiranje magazina PC World, gdje su mobiteli u svega 13% situacija prikazivali realnu jačinu signala brojem crtica.
Zašto je to tako? Prvi razlog je to da postoji samo jedan indikator kvaliteta signala, a on se zove EC/I0. Crtice pokazuju koliko signala mobitel prima, ali EC/I0 pokazuje koliko je upotrebljiv takav signal. Razlog zašto se ta vrijednost ne pokazuje na mobitelu leži u tome da se taj broj neprestano i rapidno mijenja, što bi izluđivalo mnoge korisnike, zbog čega se od toga odustalo i odlučilo za crtice.
Drugi razlog leži u činjenici da je komunikacija mobitelom dvosmjerna – crtice nam pokazuju koliko signala primamo s najbližeg tornja, ali nam ništa ne govore o tome koliko toranj dobro prima signal našeg mobitela.
Izvor: Metro portal
