Protiv prijedloga Vijeća ministara BiH glasali su zastupnici koji su i ranije izražavali negodovanje zbog povećanja nameta građanima BiH i to Salko Sokolović (Nezavisni blok), Nenad Lalić (SDS), Damir Bećirović (DF), Jasmin Emrić (A-SDA) i Aleksandra Pandurević (SDS).
Na drugoj strani, glas za povećanje akciza dali su Predrag Kožul (HDZ), Amir Fazlić (SDA), Mirsad Isaković (SBB) i Dušanka Majkić (SNSD).
Ovim je propao i četvrti pokušaj Vijeća ministara BiH da u Parlamentarnoj skupštini BiH usvoji Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
Današnjem glasanju prethodila je žustra rasprava.
Naime, na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, zakazanoj za 10. maj, parlamentarci će se izjasniti samo o negativnom mišljenju Komisije za finansije i budžet, ali ne i o setu zakona.
Prema Poslovniku o radu, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH može još jednom vratit Komisiji na razmatranje set zakona i to ukoliko ne usvoji negativno mišljenje Komisije.
Ukoliko Komisija za finansije i budžet PSBiH i drugi put da negativno mišljenje o prijedlogu Vijeća ministara BiH, onda će to značiti da prestaje svaka zakonodavna aktivnost Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH.
Državni parlamentarci još od prošle godine upozoravaju Vijeće ministara BiH da ne može potpisati Pismo namjere MMF-u i u njemu se obavezati da će Parlamentarna skupština BiH u budućem periodu usvojiti zakone. Zastupnici su često isticali da oni nisu mašine za dizanje ruku i da izvršna vlast nije imala nikakav legitimitet da bilo šta obećava u njihovo ime.
Vijeće ministara BiH odbilo je da dostavi najvišem organu zakonodavne vlasti analizu postojećeg stanja, što znači da ni parlamentarci, a ni građani BiH ne znaju kako su trošeni prihodi koji su prikupljeni na osnovu postojećeg Zakona o akcizama BiH. Određene analize govore da je riječ o sredstvima koja iznose blizu 6,5 milijardi KM, a koja su prikupljena od 2014. godine.
Izvršna vlast nije ponudila ni alternativne načine kojim bi se mogli finansirati infrastrukturni projekti, već je četiri puta zaredom u parlamentarnu proceduru upućivala iste izmjene zakona koji su uslov za dobijanje druge tranše sredstava Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).
Inače, povećanje akciza na naftu i naftne derivate u BiH uopće nije dio reformske agende, već Pisma namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF).
Izvor: klix
