Tinejdžere se danas često smatra lijenima i egocentričnima. Ali nova generacija mladih aktivista pokazala je da su mnogi tinejdžeri duboko zabrinuti društvenim, političkim i ekološkim pitanjima i da su potpuno spremni učiniti nešto oko njih.
Vodeća među njima je 16-godišnja ekološka aktivistkinja Greta Thunberg, koja je pozvala britanske političare da “poslušaju znanstvenike” u vezi klimatskim promjena, piše BBC u članku o ovim tinejdžerima-aktivistima koji su imali “ogroman utjecaj na svijet”.
Greta Thunberg i Školski štrajk za klimu
Greta Thunberg je 16-godišnja Šveđanka koja je postala vodeći glas za zaustavljanje klimatskih promjena. Godine 2018. je došla na ideju “školskog štrajka za klimu” nakon što je prvo organizirala prosvjed od jedne osobe na stepenicama švedskog parlamenta u Stockholmu. U ožujku ove godine više od milijun učenika i studenata pridružilo se globalnom štrajku 15. ožujka u više od sto zemalja diljem svijeta, od Australije do Amerike.
“Pošto se naši lideri ponašaju kao djeca, morat ćemo preuzeti odgovornost koju smo trebali davno preuzeti. Moramo razumjeti što nam je starija generacija ostavila, kakav nered koji su stvorili sada moramo očistiti i živjeti s njim. Moramo osigurati da se naši glasovi čuju”, rekla je Greta u govoru na UN-ovu klimatskom summitu prošle godine.
Greta otvoreno govori kako je njen Aspergerov sindrom (lakši oblik autizma) utjecao na njen aktivizam, a nedavno se pridružila i prosvjedima pod nazivom Pobuna protiv izumiranja koji su desetak dana trajali u Londonu i u više navrata blokirali promet u britanskoj prijestolnici. Greta je održala govor u britanskom, kao i u europskom parlamentu u Bruxellesu.
Malala Yousafzai i pravo na obrazovanje za djevojčice
Druga na popisu tinejdžera koji mijenjaju svijet je Malala Yousafzai koja je, kad je imala samo 11 godina, počela pisati i objavljivati anonimni blog o svom životu u Pakistanu pod talibanskom strahovladom. Blog je uskoro privukao globalnu pažnju, a ona je počela javno govoriti o potrebi da se djevojčicama pruži adekvatan pristup obrazovanju, što su islamski fundamentalisti sprečavali.
No tri godine kasnije, njen se život zauvijek promijenio kad su je talibani pokušali ubiti iz odmazde za njen aktivizam. Iako je ustrijeljena u glavu dok se vozila školskim autobusom, 21-godišnja Malala je preživjela i u međuvremenu se gotovo potpuno oporavila.
Pokušaj ubojstva nije ju zaustavio. Dapače, imao je upravo suprotan učinak – prometnuo ju je u globalnu ikonu borbe za žensku ravnopravnost i obrazovanje. Pojavila se na naslovnici čuvenog časopisa Time, a 2014. je postala najmlađa dobitnica Nobelove nagrade za mir u povijesti.
“I am not a lone voice. I am many.”
From @Malala Yousafzai's #NobelPeacePrize Lecture where she speaks up for every child’s right to go to school.#WorldVoiceDay pic.twitter.com/iV0cOIOQqi
— The Nobel Prize (@NobelPrize) April 16, 2019
“Ova nagrada nije samo za mene. Ona je za svu zaboravljenu djecu koja žele obrazovanje. Ona je za uplašenu djecu koja žele mir. Ona je za djecu bez glasa koja žele promjene. Ja sam ovdje kako bih ustala za njihova prava, kako bih podigla njihov glas. Ovo nije vrijeme da ih žalimo”, rekla je Malala tom prilikom. “Ja sam glas onih 66 milijuna djevojčica kojima je uskraćeno obrazovanje”, dodala je.
Emma Gonzalez i Marš za naše živote
Emma Gonzalez je s 18 godina preživjela pokolj u Srednjoj školi Marjory Stoneman Douglas u Parklandu, Florida. Njen školski kolega Nikolas Cruz ubio je 14. veljače 2018. 17 učenika i učitelja, a njih još 17 ranio.
No Emma nije dozvolila da je ova trauma paralizira. Umjesto toga, s mnogim svojim kolegama koji su preživjeli pokolj počela je nacionalnu kampanju za zaustavljanje oružanog nasilja u školama. Emma je, uz kolegu Davida Hogga, postala najprepoznatljivije lice pokreta koji je organizirao “Marš za naše živote” 24. ožujka prošle godine diljem SAD-a.
Emma González reads the names of her fellow Parkland students who were killed, then stands in silence. #MarchForOurLives (via CBS) pic.twitter.com/QLxVFmFI8K
— Kyle Griffin (@kylegriffin1) March 24, 2018
Posebno je upečatljiv bio njen govor u kojem je prozvala uobičajene floskule o “mislima i molitvama” političara, umjesto konkretnih zakonodavnih mjera koje bi zaustavile ovaj gorući problem američkog društva.
Kongres savezne države Florida donio je, kao odgovor na ovu kampanju, u ožujku prošle godine zakon kojim je povećao minimalnu dob za kupnju oružja s 18 na 21 godinu i uveo obvezni poček od tri dana za kupnju većine oružja. Ipak, mnogi su očekivali opsežnije regulacije koje bi minimizirale šanse da se pokolj poput onog u Parklandu ponovi.
Jack Andraka i test za rak gušterače
Jack Andraka, još jedan Amerikanac s ove liste, sa samo 15 godina izumio je, kako se čini, novi, jeftini način za otkrivanje raka gušterače. Ovaj tinejdžer osvojio je 2012. nagradu od 75 tisuća dolara na Intelovom međunarodnom sajmu za znanost i inženjering za svoj izum.
Andraka danas ima 22 godine i kaže da je dobio ideju za svoj test dok je čitao znanstvene radove koje je pronašao online. Njegov test, koji je još u fazi istraživanja izvodljivosti, sačinjen je od komada papira prekrivenog otopinom ugljikovih nano-cijevi i posebnog antitijela. Dovoljna mu je šestina kapljice krvi pacijenta kako bi otkrio rak gušterače. Prema preliminarnim istraživanjima, test ima stopu točnosti veću od 90%.
Ipak, i sam Jack upozorava da je njegov izum zasad više “dokazani koncept” nego dovršeni proizvod.
Amika George i Besplatne menstruacije
Amika George iz Velike Britanije sa 17 je godina organizirala prosvjed pod sloganom Free Periods (Besplatne menstruacije) ispred Downing Streeta, s oko dvije tisuće okupljenih u crvenom.
Kampanja je pokrenuta za sve siromašne djevojke koje si ne mogu priuštiti uloške i druge proizvode za menstruaciju. Na to ju je inspirirala vijest da je humanitarna udruga koja osigurava menstrualne proizvode djevojčicama u Africi morala preusmjeriti dio svojih pošiljki u Leeds jer je potreba za njima tamo bila još veća.
Činjenicu da djevojke i žene moraju plaćati proizvode koje muškarci ne moraju Amika i druge feminističke aktivistkinje zovu “porez na tampone”, čime žele ukazati da je riječ o neravnopravnosti žena. Pod pritiskom Amikine kampanje, britanska vlada najavila je prošlog mjeseca da će financirati takve besplatne proizvode u svim engleskim školama i na fakultetima.
(IZVOR: Index.hr)
