Britanski Nacionalni centar za cyber sigurnost utvrdio je da korisnici na svojim internet nalozima najčešće kao šifru koriste niz brojeva 123456, što je ujedno i kod koji je najlakše otkriti.
Čak i kada se radi o nalogu elektronske pošte koji se ne koristi ili nije važan, napadaču može biti zlata vrijedan. Zahvaljujući informacijama s tog naloga, hakeri mogu otkriti šifre ostalih naloga i mogu ih zloupotrijebiti.
Cilj studije koju je preduzeo britanski Nacionalni centar za cyber sigurnost upravo je bio podizanje svijesti i edukacija korisnika kako da što bolje zaštite svoje lične podatke.
Istraživači su analizirali sve kompromitovane naloge kako bi utvrdili koje se to riječi, fraze i nizovi najčešće pojavljuju u šiframa.
Na vrhu liste našao se niz 123456 koji pronađen u 23 miliona šifri. Na drugom mjestu bio je niz 123456789, koji nije ništa teže dešifrovati. U prvih pet na listi našli su se i “qwerty” (prvih šest tipki na tastaturi), “password” i 1111111.
Britanci često koriste i imena svojih omiljenih nogometnih klubova, tako da su se na prva dva mjesta našli Liverpul i Čelsi. Od muzičara na prvom mjestu liste se našao pop-rok bend “Blink-182”.
Direktor Nacionalnog centra, dr Ian Levy naglašava da osobe koji koriste uobičajene fraze i poznate riječi i imena kao šifre dovode sebe u opasnost da im one budu hakovane.
– Niko ne bi trebao da svoje važne i osjetljive podatke štiti šiframa koje svako može da pogodi, kao što je vlastito ime, lokalni fudbalski klub ili omiljeni bend – kaže Levi.
Stručnjak za sigurnost, Troy Hunt, koji održava bazu kompromitovanih naloga, napominje da je odabir dobre šifre najveća zaštita koju sebi možemo osigurati na internetu.
Istraživači se nadaju da će objavljivanjem najčešćih šifri natjerati korisnike da se malo zamisle i potrude u sastavljanju svojih fraza za zaštitu podataka na internetu.
Preporučuju da je najbolje odabrati tri nasumične, ali lako pamtljive riječi i iskombinirati ih kako bismo napravili što jaču šifru.
Istraživači su uradili i anketu o tome kakve su sigurnosne navike i strahovi korisnika interneta. Utvrđeno je da 42 posto osoba strahuje da će ostati bez novca zbog neke online prevare i samo 15 posto misli da dovoljno zna kako da se zaštiti na mreži.
Pored toga, ispostavilo se da manje od polovine ispitanih na svom nalogu elektronske pošte koristi posebne šifre koje se teško dešifruju.
Fokus.ba
