Na sutrašnjoj sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kao 15. tačka dnevnog reda, naći će se imenovanje članova Upravnog odbora Javnog radio-televizijskog servisa BiH (BHRT).
Posebnu pažnju izazvala je lista kandidata koju je predložio Savjet Regulatorne agencije za komunikacije (RAK), jer se na njoj kao prvorangirana kandidatkinja iz reda srpskog naroda nalazi Radmila Bojanić, osoba koja se od januara ove godine nalazi pod sankcijama Sjedinjenih Američkih Država.
Na listi je ukupno 12 kandidata – dva iz reda Bošnjaka, tri Hrvata, šest Srba i jedan iz reda Ostalih – dok Upravni odbor BHRT-a treba imati po jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda i jednog iz reda Ostalih.
Iako je ovo imenovanje značajno za funkcionisanje BHRT-a, koji se već godinama suočava sa ozbiljnim institucionalnim i finansijskim problemima, posebnu zabrinutost izaziva činjenica da je vodeći kandidat iz reda Srba osoba pod međunarodnim sankcijama, što otvara ozbiljna pitanja o političkom uticaju i kredibilitetu institucija.
Radmila Bojanić na američkoj listi sankcionisanih osoba OFAC
Ko je Radmila Bojanić?
Radmila Bojanić dospjela je na američku crnu listu u junu 2024. godine. Sankcionisana je kao jedna od vodećih osoba firmi koje su, prema američkom Ministarstvu finansija, povezane s porodicom predsjednika RS-a Milorada Dodika.
Bila je osnivačica firmi “Sirius 2010” i “Nimbus”, koje su takođe obuhvaćene sankcijama. Prema navodima istraživačkih medija i nevladinih organizacija, firme povezane s ovom mrežom su dobile preko 1.800 javnih poslova u BiH u vrijednosti većoj od 240 miliona eura, i to u oblastima IT sektora, energetike i medija.
Nakon uvođenja sankcija, firme koje su činile grupaciju “Infinity International Group”, uključujući Sirius i Prointer, počele su se formalno zatvarati, dok su ključni ljudi iz tih firmi osnovali novu – Invictus Tehnology Group, gdje je suosnivač i Bojanić. Firma je registrovana na istoj adresi kao Prointer, a bavi se trgovinom računarima i softverom. Među vlasnicima se navode i Bojan Vujić, Nemanja Reljin, Vladimir Perišić i Radmila Bojanić, sa udjelima od 15 do 35 posto.
Zašto je to problem?
Prema američkom zakonodavstvu, osnivanje novih firmi u cilju zaobilaženja sankcija predstavlja kršenje istih i tretira se kao ozbiljan prekršaj. Dodatno, prema domaćim zakonima, firme bez aktivnih računa ne mogu poslovati, a banke su zbog pritiska međunarodnih sankcija zatvorile račune sankcionisanim osobama. Ipak, određene firme povezane s vlastima RS-a i dalje pronalaze načine za nastavak poslovanja, uključujući zakonske izmjene koje legalizuju isplate “na ruke”.
Šta to znači za BHRT?
Ukoliko Radmila Bojanić bude imenovana u Upravni odbor BHRT-a, to bi značilo da osoba pod međunarodnim sankcijama dobija uticajnu funkciju u javnom medijskom servisu BiH.
To bi dodatno urušilo već narušen ugled BHRT-a, ali i moglo dovesti do negativnih međunarodnih posljedica, uključujući gubitak podrške donatora i narušavanje odnosa sa stranim partnerima. Postavlja se pitanje kako je kandidatkinja sa ovakvom pozadinom uopšte mogla dospjeti na prvu poziciju na listi, bez da se ta činjenica razmotri u proceduri.
Ostali kandidati
Na listi su i poznata imena iz medijskog sektora. Iz reda Bošnjaka kandidati su Dževdet Tuzlić i Ahmed Jalovičić. Među Hrvatima prvorangirani je Jozo Pavković, zatim Denis Naprta i Mario Vrankić. Osim Bojanić, iz reda Srba kandidati su Kosta Petrušić, Miloš Šolaja, Vedran Škoro, Saša Krsman i Aleksandra Stojanović. Ljubomir Zuber je jedini kandidat iz reda Ostalih.
Iako je riječ o tehničkom postupku, imenovanje članova Upravnog odbora BHRT-a ima snažne političke, etičke i pravne posljedice. Prisutnost osobe pod američkim sankcijama među vodećim kandidatima signalizira ozbiljno zanemarivanje principa odgovornosti i vladavine prava.
Lista kandidata za Upravni odbor BHRT-a
Ukoliko Parlament BiH sutra usvoji ovu listu bez dublje rasprave o relevantnim činjenicama, biće to jasan pokazatelj da državne institucije ignorišu međunarodne sankcije, kako u pravnom, tako i u moralnom smislu.
