U mnogobrojnim tekijama, kako u svijetu, tako i širom BiH, zikrom i prigodnim predavanjima i ovog 17 decembra, obilježen je Šebi Arus, koji se bilježi kao dan preseljenja na bolji svijet istaknutog sufijskog učitelja – šejha, mislioca, učenjaka, pravnika i pjesnika Mevlana Dželaluddina Rumija.
Počasti velikom misliocu
Profesor Elvir Musić je doktor perzijskog jezika i književnosti i bivši dugogodišnji tumač najpoznatijeg Rumijevog djela Mesnevije na Mevlana univerzitetu u Konji. U razgovoru za naš list kaže da se noć Šebi Arusa uglavnom obilježava u derviškim redovima, kao i da se centralna ceremonija obilježavanja ovog datuma redovno održava u Konji u Turskoj, gradu u kome je čuveni Rumi živio i u kome se nalazi njegovo turbe.
- Upravo što je Rumi živio na način da svojom riječju i svojim djelom u ljudima budi ljubav prema Bogu, trenutak njegovog odlaska na bolji svijet je nazvan Šebi Arusom, što se prevodi kao Noć nevjeste. Ja bih to, opet, preveo i kao Krasna noć. Time se , osim počasti velikom misliocu želi podsjetiti koliko se on radovao susretu sa svojim Voljenim, Uzvišenim stvoriteljem svih svjetova. Imao sam priliku doživjeti Šebi Arus u Konji, koji se osim predavanja najpoznatijih tumača Mesnevije, Rumijevog najčuvenijeg djela, obilježava poznatim zikrom tamošnjih derviša , što u duhovnom biću svakog čovjeka ostavlja neizbrisiv trage ljepote koja se riječima neda opisati – navodi prof. Musić za Avaz.
Šebi Arus, ističe naš sagovornik, obilježavaju muslimanski vjernici i u Bosni i Hercegovini, posebno u tekijama u Sarajevu, Tuzli, Gornjoj Tuzli, Olovu, Kaćunima, Vukeljićima, Kraljevićima i drugim mjestima u BiH.
- I u našoj zemlji se ovaj datum obilježava u derviškim krugovima uz prigodna predavanja uglednih predavača i poznavalaca Mevlaninog najznačajnijeg djela duhovne Mesnevije, zatim ilahijama, zikirom. Naravno, ovim duhovnim svečanostima nerjetko prisustvuju i oni vjernici koji nisu pripadnici nekog derviškog reda – kaže prof. Musić.
Činjenicu da jedna knjiga, kakva je Mevlanina Mesnevija skoro osam vjekova živi i ostvaruje tako snažan uticaj na duhovni život ljudi, profesor Musić tumači snagom ljubavi koja iz nje proističe „kao osnovnoj poruci ovog i svih drugih Mevlaninih djela“.
- To je jubav, a potom i sve ono bez čega je ljubav jednostavno neostvariva: poštovanje, povjerenje, iskrenost, učenost, odgoj i uvažavanje. Ovdje bih izdvojio jedan detalj na kojem Mevlana istrajava, a koji nerijetko ostaje u sjenci drugih detalja. Riječ je o Mevlaninom nastojanju da nas svojom Mesnevijom potpomogne da u svojoj nutrini savladamo i porazimo laž kao najveću prijetnju i čovjeku i društvu. Bez pobjede nad lažima čovjek ne može osjetiti slast prosvjetljenja, a laž se može pobijediti samo istinom. No, da bi laž bila pobjeđena istinom najprije moramo tu istinu i sami saznati i spoznati, a istina je Uzvišeni Bog. Djelo Mesnevija je aktualno već više od sedam vijekova zahvaljujući upravo tome što se obraća ljudskim dušama koje osjete njenu ljepotu – prof. Musić.
Mesnevija je u BiH prisutna još od dolaska Osmanlija na ove prostore. Tumače je, navodi dr. Musić, osobe koje su i duhovno, moralno i naučno potpune. Te osobe imaju zvanje mesnevihana, odnosno čitača Mesnevije.
Svjetlo na kraju tunela
- Vrlo je zanimljiv podatak da se Mesnevija već stoljećima samo u Sarajevu tumači u kontinuitetu i bez ikakve pauze. Pauze u tumačenju Mesnevije su pravljene čak i u Konji, ali u Sarajevu nikada. Mesneviju su kazivali velikani poput hadži Mujage Merhemića, šejha Fejzullaha Hadžibajrića, šejh Ahmeda Mešića, a danas je, kao nasljednik jednog od globalno najpoznatijih mesnevihana, hadži hafiza Halida ef. Hadžimulića, hafiz Mehmed Karahodžić – pojašnja prof. Musić.
U Tuzli je nakon preseljenja šejha Mešića, Mesneviju na osnovu njegovog prijevoda nastavio kazivati prof. Dr. Izet Pajević. Osim u Sarajevu i Tuzli, Mesnevija je kazivana i u Zvorniku, Janji, Visokom, Mostaru i još nekim gradovima.
Musić ističe da su poruke Mesnevije posebno aktuelne u vremenu u kojem danas živimo, a one govore da, ukoliko želimo „ugledati svjetlo na kraju tunela “moramo se boriti protiv laži, koje su prisutne u svim segmentima našeg društva“.
Riznica mevlevijske mudrosti
O Rumiju i njegovim djelima prof. Musić je napisao dvije knjige i to „Rat i mir u Mevlaninim djelima“ i „Riznicu mevlevijske mudrosti“. U Turskoj je, skupa sa svojim kolegama preveo „Divan“ Rumijevog sina Sultan Veleda i „Maarif“, najznačajnije djelo njegovog oca Beha Veleda. Ove godine, u povodu Šebi Arusa, pozvan je u Skoplje gdje je održao nekoliko predavanja.
Tuga i čežnja za Šemsom
Mevlana je svoje stihove prožeo Božanskom ljubavlju, a svoje djelo koje se stoljećima citira u cijelom svijetu i čijom ljepotom je Zapad opijen, prožeo je i ljubavlju prema svom duhovnom učitelju, šejhu Šemsu Tabriziju. Najsjajniji Rumijevi stihovi koji tjeraju suze na oči napisani su od tuge i čežnje za Šemsom. U njihovoj suštini je Ljubav.
„Dođi, dođi…“
“Dođi, dođji, ko god da si.
Dođji, svrati, čak i ako si neznabožac,
i klanjaš se kipovima ili vatri.
Svejedno je što si stotinu puta pogazio riječ, okusio poraz, pa ti srce ognjem beznađa plamti.
Ovo je karavana nade, ona očaju ne vodi….“, napisao je Rumi.
Izvor:Hayat.ba
