Iako je Bosna i Hercegovina veoma bogata zmijama, statistički podaci govore da su rijetki slučajevi ugriza.
To je najviše zbog toga što se zmije plaše čovjeka i bježe od njega ako su u mogućnosti.
Ljudi najčešće stradaju berući ljekovito bilje, gljive i šumske plodove ili jednostavno sjedanjem na travu, a da nisu prije toga provjerili ima li koga u njoj iako je dovoljno samo običnim prutom provršljati po travi ili grmu i spriječiti neželjeni susret.
Psiholozi svrstavaju ofidofobiju (strah od zmija) među deset najčešćih fobija od koje pati trećina odraslih ljudi.
Koje to zmije žive na području naše zemlje?
Poskok je najopasnija i najveća evropska otrovnica. Ženke narastu oko 60 cm, mužjaci mogu narasti i do 100 cm. Mužjaci su pepeljasto sivi, a ženke su najčešće smeđe. Na leđima imaju karakterističnu “cik – cak” liniju. Na vrhu njuške nalazi se mali roščić. Nije agresivan ali ako se uznemiri počinje siktati i pokušava pobjeći, stoji na stranici Zavoda za hitnu medicinsku pomoć, prenosi Radiosarajevo.
Često ga je potrebno jako isprovocirati da bi ugrizao. U velikih primjeraka zubi mogu biti i 1cm dugi, pa otrov može biti unesen u mišić što ubrzava razvoj simptoma trovanja. Pošto se poskoci lako održavaju i razmnožavaju u zatočeništvu, oni se često koriste kao izvor otrova za proizvodnju antiseruma. Poskok se sreće u svim krajevima BiH do visine od 2000 m/nv.
Šarka se nalazi u cijeloj Evropi. Duga je oko 60 do 80 cm, te također ima “cik-cak” liniju uzduž tijela i znatno je manja od poskoka. Glava joj je šira i oblija, sa velikim okom crvenog odsjaja i karakterističnom bjelom prugom uz rub gornje čeljusti. Šarka naseljava surovije predjele i može se sresti i iznad 2000 m/nv. Za razliku od poskoka ulazi i u vodu. Kod nas se javlja više podvrsta šarke:
Obična šarka je sivkasto smeđa sa tamnom vijugavom šarom oivičenom nizovima tačkica. Slična je poskoku, ali je manja i šarenija i nema roščić.
Crna šarka je potpuno crna. I ona ima vijugavu šaru. Naseljava planinska područja, ali nešto niže nadmorske visine. Može se naći na Velikom i Malom polju na planini Igman
Bosanski šargan je žuto smeđe boje sa isprekidanom leđnom šarom u vidu tamnih poprečnih pruga. Rijetko naraste iznad 40-tak cm. Hrani se skakavcima. Naseljava planinske rudine i čest je na Bjelašnici.
Planinska šarka je najmanja evropska ljutica. Prosječna dužina je 45 cm. Živi u planinskim područjima, iznad 1500m n/m južnim područjima BiH. Glava joj je malena i na njuški zaobljena, a oči su relativno velike, boja joj je siva ili žućkasto-siva, ljuskice na grlu i usnama imaju crne rubove. Leđna cik-cak pruga je vrlo varijabilna. Trbuh joj je svjetlo smeđ, tamno smeđ ili siv. Po temeljnoj boji vrlo je slična šarki.
Prva pomoć:
Otkloniti opasnost, provjeriti svijest, ostaviti žrtvu da leži,smirivati žrtvu kako bi se usporilo širenje otrova primjeniti imibilizaciju pod pritiskom zvati Hitnu pomoć i postupati po instrukcijama pratiti : dišni put, disanje ,cirkulaciju (puls), nivo svijesti…
Imobilizacija sa pritiskom:
Široki zavoj sa pritiskom, ostaviti ekstremitet u istom položaju, prvo previti ujedeno mjesto, krenuti od prstiju tj. kraja ekstremiteta, previti čvrsto, prema gore, pokriti što više.
P A Ž NJ A!
NE DIZATI ujedeni ekstremitet
NE STEZATI protok krvi
NE SKIDATI zavoj ni udlagu
U slučaju ujeda zmije ne terenu, treba poduzeti navedene mjere prve pomoci, kontaktirati hitnu medicinsku pomoć radi daljih uputa te žrtvu odmah transportovati do najbliže zdravstve ustanove.
Ne dozvoliti žrtvi da se kreće, nego je treba nositi.
Izvor: bportal
