Nacrt zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine, čiji je predlagač Vlada FBiH, odobren je gotovo jednoglasno (jedan suzdržan glas) tokom današnje sjednice Doma naroda Federalnog parlamenta.
Tekst je upućen u tromjesečnu javnu raspravu, za koju je rečeno da mora biti široka i uključiti ne samo penzionere već i poslodavce i sindikate odnosno sve zainteresirane strane.
Po obrazloženju federalnog ministra rada i socijalne politike Veska Drljače, zakon je između ostalog koncipiran na zadržavanju postojećih prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja te je, na prijedlog penzionera, uvedeno novo pravo na posmrtninu – jednokratnu naknadu u slučaju smrti penzionera.
Uvodi se također novi sistem utvrđivanja visine penzija na osnovu bodovne formule tako da se visina penzije bazira na stažu osiguranja i uplaćenim doprinosima, što automatizmom dovodi do veće pravičnosti. Ko više izdvaja, imaće i veće penzije.
Za svaku godinu staža s plaćenim doprinosom, osiguranik stiče bodove proporcionalno uplaćenom. Tako se dobija jedan bod ako je plaća bila u visini prosječne plaće. Zbir ličnih bodova za svaku godinu radnog staža se množi s općim bodom čija je predložena vrijednost 13,6. (Penzija osiguranika koji je 40 godina imao prosječnu plaću iznosila bi, naprimjer, 40x 13,6 odnosno 544 KM).
Novi zakon predviđa i mehanizam zaštite najugroženijih kategorija kroz tzv. najnižu penziju i to u dosadašnjem iznosu, koja će se dalje usklađivati s porastom troškova života.
Redovno i transparentno se vrši usklađivanje penzija, tako da se vrijednost općeg boda (13,6KM) usklađuje prema procentu porasta prosječne bruto plaće u Federaciji BiH u prethodnoj godini, a penzije se usklađuju prema procentu porasta troškova života na godišnjem nivou u Federaciji BiH u prethodnoj godini. (Cilj je da se realna kupovna moć penzije sačuva).
Ako su ekonomska kretanja povoljna, tj. ostvaruje se rast uz povoljne fiskalne uvjete, može se donijeti odluka o dodatnom usklađivanju iznad troškova života, ali ne više od polovice rasta realnih plaća (tzv. švicarska formula).
Propisano je i trezorsko poslovanje nosioca osiguranja. Svi prihodi od doprinosa za PIO slijevali bi se na jedan „budžetski račun“ iz kojeg bi se praktično vršila isplata penzija. Takav pristup bi osigurao veću transparentnost u trošenju javnih sredstava i stabilnost isplate penzija.
Sve vrste naknada na koje se plaća doprinos za PIO preračunavaju se u staž/bodove, čime se povećava broj bodova, a time i visina penzije, što dosad nije bilo propisano.
Stvoren je zakonski osnov za uvođenje adekvatnih stopa doprinosa za tzv. beneficirani radni staž.
Kod starosne penzije nije došlo do povećanja broja godina starosti niti potrebnog penzijskog staža, a uvedena je mogućnost starosne penzije sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
Mogućnost prijevremenog ostvarivanja prava na starosnu penziju, uz pravedan odbitak, uvedena je umjesto prethodno predviđenog potpunog ukidanja prijevremenog penzioniranja.
