Činjenica je da u BiH traje prava pomama za učenjem njemačkog jezika koji, uz adekvatne profesionalne kvalifikacije, može biti dobitna kombinacija za početak boljeg i kvalitetnijeg života. U učenju njemačkog prednjači medicinski kadar, prije svega ljekari i medicinske sestre, koji u Njemačku masovno odlaze prvenstveno zbog višestruko većih plata i drugih beneficija.
U banjalučkoj Školi jezika Germania, koja je počela raditi prije nešto više od dvije godine, prvobitno su bili fokusirani isključivo na rad s polaznicima koji su željeli naučiti njemački ili utvrditi znanje iz njega. Sada su ponudu proširili na engleski, talijanski, čak i švedski, za kojim vlada sve veće interesovanje, ali i dalje najviše zainteresovanih ima za njemački.
“Što se tiče zainteresovanosti za učenje njemačkog ona je, generalno, vrlo velika, čak veća nego ikada ili u odnosu na ostale jezike, to je evidentno po broju polaznika kojih ima različitih starosnih kategorija i različitog stepena znanja, ali to je normalno jer naša škola i jeste prepoznatljiva po njemačkom jeziku. Što se tiče profila polaznika, odnosno njihovih kvalifikacija i profesionalne orijentacije, oni su zaista različiti, ne dolaze nam samo medicinske sestre i ljekari koji vide svjetliju budućnost negdje u inozemstvu, nego ima i raznih direktora koji dolaze da bi usavršili svoj nivo znanja jezika, ima učenika, studenata, ljudi različitih profesija koji žele da nadograde sebe. Ipak, mora se priznati da ima dosta ljudi koji dolaze zbog toga što planiraju život u inozemstvu, tako da bih ja radije rekla da postoji velika zainteresovanost medicinara, ali i ostalih profesija, jer jednostavno ima ovdje ljudi koji rade za predstavništva stranih firmi i ne žele da idu vani”, rekla je Marija Konjević iz Škole jezika Germania.
“Mi ustvari nemamo tačne podatke o broju polaznika medicinske struke koji uče njemački, jer imamo grupe koje se obnavljaju svaki mjesec, neko dođe, neko napusti, svakog mjeseca vršimo upis novih polaznika, ali je potražnja za njemačkim zaista velika. Oni ovdje dobijaju certifikate i potvrde za izlazak na OSD ispit i sticanje međunarodnih certifikata za govorna područja Austrije, Švicarske i Njemačke“, navela je Konjević.
Za pet godina postojanja projekta TripleWin koji sprovode Agencija za rad i zapošljavanje BiH u saradnji s Centralom za rad sa strancima i stručno posredovanje (Zentrale Auslands-und Fachvermittlung – ZAV) u SR Njemačkoj te GIZ – Deutche Gesellschaft fur Internationale Zusammenarbeit, put Njemačke je otišlo 450 medicinara iz BiH. Projekt je zasnovan na posredovanju u samo dva medicinska profila, opći i pedijatrijski i ciljna grupa su nezaposleni sa bh. biroa za zapošljavanje. Ipak, koordinatorica TripleWin projekta u BiH Azra Ramić priznaje da se ovaj broj odnosi samo na one medicinske radnike koji su prošli kroz sve moguće zakonske procedure u BiH, imaju sve neophodne prethodne kvalifikacije i naravno poznavanje njemačkog jezika. U stvarnosti su brojevi multiplicirani.
“Naravno da je velika prednost ako je neko ovdje godinama na birou i nema nikakve šanse da ovdje uđe na tržište rada, ali nemamo mogućnost da zabranimo da konkurišu i oni koji već rade, konkurs je ipak javni, ali moraju biti ispunjeni uslovi koji su navedeni u konkursu. Ipak, kriteriji su strogi pa i sama činjenica da je preko nas otišlo 450 ljudi govori da ne primamo bilo koga i ne šaljemo bilo gdje. Selekcija je detaljna, ne samo za kandidate, nego i za poslodavce, jer ipak su u ovaj projekt uključene tri državne agencije, što dovoljno govori o njegovoj ozbiljnosti. Što se tiče broja onih koji su otišli mimo nas, taj broj je, naravno, višestruko veći. Ružno je reći, ali lakše je ljudima da odu i rade bilo šta, nego da ostanu”, kaže Ramić.
Dodaje da u okviru projekta ne primaju prekvalifikacije, ne primaju one koji su završili privatne škole.
“Ko je ovdje odlučio da u roku od šest mjeseci, na nekoj privatnoj školi, završi neku medicinsku struku, a prije toga bio električar, ekonomista ili nešto treće, taj ne dolazi u obzir, njih ne primamo. Da ne govorimo o poznavanju njemačkog, bez toga kod nas jednostavno nije moguće otići. Mi brinemo i o pronalasku posla tamo i o integraciji tih ljudi u novu sredinu, njih bukvalno tamo neko uzme za ruku i vodi da se prijave svuda gdje treba, dakle nije nam toliko bitan broj, nego da sve bude po slovu zakona. Međutim, interesantno je to da mnogi preko naše Agencije za rad i zapošljavanje više odlaze u Sloveniju, nego u Njemačku, jer agencija isto tako ima sklopljen međunarodni ugovor i sa Slovenijom o posredovanju u zapošljavanju, samo u dva mjeseca je tako otišlo blizu 2.000 ljudi, ali ne znamo koliko je među njima bilo medicinara. Ti ljudi tamo sami sebi pronalaze posao i ako ga pronađu u Sloveniji ili Njemačkoj moraju javiti agenciji, jer ugovor o radu stiže u agenciju”, navela je Ramić.
“Nažalost, živimo u vremenu kada je cjelokupno okruženje, ne samo nas, zahvatio val odlaska ljudi, ja ne mislim da je preveliki problem da se broj zaposlenih dovede u mjeru koja je potrebna, ali je problem što možda imamo višak tzv. nemedicinskog kadra, ali mislim da se i to može rješiti kroz penzionisanja i preraspodjelu posla”, izjavio je Dragan Bogdanić.
Prema podacima Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS, ukupan broj zdravstvenih radnika koji su iz nekog razloga u posljednje tri godine raskinuli radni odnos u bolnicama i domovima zdravlja u RS iznosi 370, a radi se o 124 ljekara i 246 medicinskih tehničara.
“Mi godinama upozoravamo na to da ljudi odlaze, to su počeli čak priznavati i u Ministarstvu zdravlja RS, neko vrijeme su to negirali, ali je to sada jasno kao dan. Prema statistikama koje mi vodimo, vjerovali ili ne, samo iz Kliničkog centra mjesečno ode između 30 i 60 ljudi, ljudi masovno odlaze. Što se tiče ljekara, tu imamo dvije vrste, mladi ljekari odlaze, neće kod nas da budu ni članovi komore, tako da komora nema adekvatne podatke, nego odlaze čim završe i polože stručni ispit. S druge strane, imamo ljude koji kod nas već rade i koji većinom uče njemački jezik i čim dobiju B1 ili B2 licencu pakuju se i odoše. Imamo i ljude koji su na specijalizaciji i koji su otišli u Njemačku, primljeni su fenomenalno, prezadovoljni su, bez obzira na to što moraju vraćati novac koji su potrošili ovdje za specijalizaciju”, kaže predsjednik Unije sindikata radnika u zdravstvu RS Miodrag Femić.
Femić tvrdi da na nivou RS godišnje ode 100-150 ljekara. I u bijeljinskom Domu zdravlja je, kaže, situacija identična onoj u većini zdravstvenih ustanova u BiH.
“Ostajemo bez adekvatne radne snage, dugi su redovi čekanja, ljekari se prebacuju da rade u dvije smjene, imamo u regionu Posavine i granice s Hrvatskom ljekare koji prijepodne rade kod nas, a poslijepodne kod njih, s tim što je kod njih, čini mi se, još više izražen nedostatak te radne snage pa neki naši ljudi odlaze da rade tamo. I ovdje u Bijeljini postoji masa ljudi koji su na edukaciji iz njemačkog jezika i koji se pripremaju za odlazak. Najgore od svega toga je što nam odlaze porodice, prvo ode jedan član i kad se snađe tamo on povlači ostale članove, tako da mi ostajemo bez komplet porodica”, rekao je Femić.
