Prodata je bivša Titova vila u New Yorku, koju je 1946. godine kupila Jugoslavija, a Bosna i Hercegovina je od prodaje dobila otprilike 7,5 miliona dolara.
Vila je prodata za ukupnu cijenu od 50 miliona dolara, a 15 posto pripalo je Bosni i Hercegovini. Inače je vila bila u vlasništvu Jugoslavije, a nakon raspada je pripala Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.
Zemlje bivše Jugoslavije širom svijeta, kao nasljednice imovine Jugoslavije imaju oko 50 nekretnina, koje su u procesu prodaje.
Kako nam je potvrdio agent prodaje Tristan Harper, vilu je kupila kompanija sa adresom u New Yorku za punu predloženu cijenu, a najviše novca od prodaje je pripalo Srbiji koja je u ovoj vila imala smještenu stalnu misiju Srbije pri UN-u.
Inače je vila napravljena 1905. godine, ima 32 sobe, osam kupatila i dva lifta. Dizajnirali su je isti ljudi koji su uradili nacrte za Grand Central Terminal u New Yorku. Raskoš zgrade podsjeća na Versailles, s bijelim mramornim stubištem i pozlaćenim krovnim prozorom.
Od 1905. je ostala netaknuta do 1946. kada ju je kupila Republika Jugoslavija nakon Drugog svjetskog rata za 300.000 dolara. Godine 1961. godine Tito je u spomenutoj vili ugostio lidere Egipta, Gane, Indije i Indonezije u jeku priče o formiranju Pokreta nesvrstanih.
U vrijeme kada je on boravio u vili, ugrađeni su prozori otporni na metke koji su okrenuti prema Central Parku. Prozori su ugrađeni u periodu kada je Tito boravio u vili.
U vili je smještena stalna misija Srbije pri UN-u te toj zemlji pripada i najveći iznos od prodaje. Zemlje bivše Jugoslavije širom svijeta, kao nasljednice imovine Jugoslavije imaju oko 50 nekretnina, koje su u procesu prodaje.
U decembru 2018. godine požar je skoro uništio rezidenciju i imovinu pa je povučena sa tržišta, a tokom pandemije je bila zatvorena i za pokazivanje potencijalnim kupcima.
“Ponuda sadašnjeg kupca predstavljena je na neviđeno 2021. Ugovor je bio potpisan skoro devet mjeseci kasnije i posao je realiziran u tri dijela. Sve je okončano 27. septembra 2022. godine.
“Ovo je bio izazovan i zaista jedinstven posao koji je zahtijevao moja višestruka putovanja u balkanske zemlje, sastajući se sa visokim zvaničnicima vlade, uključujući jednog od njihovih predsjednika. Dogovor se nikada ne bi dogodio bez posvećenosti i odlučnosti”, dodao je agent Tristan Harper.
Novac od prodaje bit će podijeljen između država nastalih nakon raspada Jugoslavije. Odluku prema kojoj nekretnine koje su služile u diplomatske svrhe idu u prodaju donijele su države bivše Jugoslavije u maju 2016. godine. Odluku prema kojoj nekretnine koje su služile u diplomatske svrhe idu u prodaju donijele su države bivše Jugoslavije u maju prošle godine. Tada je odlučeno da će se prodati ambasada i rezidencija u Tokiju, ambasada i rezidencija u Bernu te ambasada u Bonnu.
U junu 2018. godine države sukcesori bivše Savezne federativne republike Jugoslavije potpisale su u New Yorku ugovor o zajedničkoj prodaji rezidencijalnog stana bivše države na adresi 730 Park Avenue za ukupno 12 miliona američkih dolara.
