Više od 43 milijuna hektara prašuma, što je površina veća od Njemačke, uništeno je od 2004. u onim dijelovima u kojima se one najčešće krče, izračunao je Svjetski fond za prirodu (WWF), koji je podatke objavio u srijedu.
Svake se godine krči sve više prašuma, uglavnom zbog potreba poljoprivrede u industrijskim razmjerima. Područja bogata biološkom raznolikošću krče se da bi se stvorio prostor za stoku i usjeve. Izračuni WWF-a temelje se na satelitskim snimkama ostvarenim između 2004. i 2018. godine u 29 osobito ugroženih regija.
Analiza te organizacije pokazala je da je krčenje šuma na 29 lokacija u području Južne Amerike, Afrike i jugoistočne Azije rezultiralo nestankom više od polovice prašuma u svijetu.
Najveća devastacija odvija se u području Amazonije u Brazilu, Kolumbiji, Peruu, Boliviji, Venezueli i Gvajani, gdje je sa zemljom sravnjeno ukupno 18,2 milijuna hektara prašume.
Ostala ‘žarišta’ krčenja obuhvaćaju Borneo, Paragvaj, Argentinu, Madagaskaru i Sumatru. Otprilike polovina prašuma u navedenim područjima ispresijecana je cestama ili obradivim površinama, što ih čini osobito podložnima za suše i požare, kaže WWF.
U brazilskoj regiji Cerrado, u kojoj živi pet posto svih životinja i biljaka našeg planeta, zemlja je iskrčena zbog proizvodnje soje i prehrane stoke, što je u razdoblju između 2004. i 2017. rezultiralo nestankom oko 32,8 posto šumskog područja.
“Šume se često uništavaju zbog proizvodnje soje za prehranu životinja, kakaa i govedine koja se izvozi u zemlje EU-a. Količinski otprilike šestina svih namirnica kojima se trguje u EU-u pridonosi daljnjem krčenju šuma u tropskim krajevima”, navodi se u priopćenju.
Zbog deforestacije nam prijeti nenadoknadiv gubitak biološke raznolikosti koja je ključna za život na Zemlji, upozorava WWF.
Rizik od novih pandemija
S obzirom na to da se prostor na kojemu žive divlje životinjske vrste svake godine sve više smanjuje, istodobno raste rizik od ponavljanja zoonotskih bolesti, poput pandemije covida-19.
“Moramo povesti računa o prekomjernoj potrošnji i konzumerizmu te više pozornosti obratiti na zdravlje i očuvanje prirode, umjesto da se fokusiramo na gospodarski rast i financijsku dobit po svaku cijenu”, rekao je Fran Raymond Price, voditelj Odjela za šume u WWF-u.
“To je u najboljem interesu čovječanstva jer je rizik od pojave novih bolesti veći u područjima prašuma u kojima se golemi dijelovi prenamjenjuju za poljoprivredna zemljišta”, kazao je Price, upozorivši da bismo, ako se ubrzo ne prestane s krčenjem šuma, “mogli propustiti priliku da pridonesemo sprečavanju sljedeće pandemije”.
Istodobno golema opasnost prijeti autohtonim zajednicama koje stoljećima ili dulje žive od svega onoga što im pružaju prašume.
Ana Mota da Silva, članica zajednice Mumbuca iz Cerrada, regije u kojoj je krčenje šuma samo u 2020. poraslo za 13 posto, kaže da se boji za budućnost.
“Znajući da naše rijeke presušuju, da toliko mnogo drveća umire … strahujem da moji sinovi, rođaci, moji potomci neće moći uživati u onome u čemu sam ja uživala. Moramo hitno zaustaviti krčenje prašuma, jer će u protivnom prestati život kakav poznajemo”, rekla je.
Nedavna istraživanja pokazuju da bi pretjerano krčenje šuma u amazonskom bazenu regiju moglo odvesti u nove klimatske uvjete, pretvarajući tropske šume u savane.
Izvor: federalna.ba
