Dodatno oporezivanje igara na sreću i uređivanje oblasti klađenja bilo je goruća tema u Federaciji BiH do prije nekoliko mjeseci.
Jedni su se zalagali za uvođenje drugačijeg načina oporezivanja, ukazivali na ogromno bogaćenje kladioničara i negativne socijalne posljedice te djelatnosti, odnosno štetu koju nanosi pojedincima, porodicama i društvu u cjelini. Najglasniji u tome bili su predstavnici SDA, koji su naglašavali da bi se novac koji bi se dobio od dodatnih poreza mogao usmjeriti u humane svrhe, za liječenje djece, zaštitu prava zlostavljanih osoba, prevenciju raznih ovisnosti…
Drugi su igrali na strani kladioničarskog lobija i svim silama se trudili da se novi zakon ne usvoji. Predstavnici HDZ-a BiH u federalnoj vlasti, predvođeni ministricom finansija Jelkom Milićević, govorili su da bi to utjecalo na zatvaranje poslovnica, te dovelo do otpuštanja radnika i uništavanja firmi.
Na kraju, nakon brojnih dogovora i pregovora, u Vladi Federacije BiH utvrđeno je zakonsko rješenje po uzoru na susjednu Hrvatsku, kao jednu od zemalja Evropske unije. Njime je, pored ostalog, bilo predviđeno oporezivanje svih dobitaka, a ne samo viših od 100 maraka, kao što je trenutno slučaj.
Usvajanje ovog zakonskog rješenja, koje je u Vladi usvojeno kao rezultat kompromisa, zaustavljeno je u Domu naroda Federalnog parlamenta 1. juna 2017. Nakon toga, ova tema pala je u zaborav i više niko od predstavnika vlasti iz bilo koje političke opcije o njoj ne govori niti, koliko smo uspjeli saznati, pokušava inicirati njeno ponovno stavljanje na dnevni red.
U Ministarstvu finansija provjerili smo kakve su njihove aktivnosti i planovi.
– Mi imamo utvrđene izmjene Zakona o igrama na sreću koje su bile na Parlamentu FBiH ali u Domu naroda nisu dobile potrebnu većinu. Smatramo da smo tada predložiti vrlo kvalitetna rješenja i nemamo razloga da bilo šta mijenjamo ili da radimo novi prijedlog. Pošto tada nije usvojen, moramo sačekati šest mjeseci kako bi ga ponovo uputili u proceduru, tako da ćemo, kada istekne ovaj rok, to i uraditi – rekao nam je Hajrudin Hadžimehanović, pomoćnik ministra.
Da ima volje, kao što očito nema, ne bi se moralo čekati na istek ovog roka o kojem govori Hadžimehanović. Isto zakonsko rješenje moglo bi uz simbolične izmjene ponovo biti vraćeno u proceduru, a to bi mogao učiniti i neko od zastupnika ili delegata.
Izvor: faktor
