MOSTAR – Prilikom obilježavanja Dana Hutovog blata svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF upozorava da se izgradnjom hidroenergetskog sustava u slivu rijeke Trebišnjice taj močvarni ekosustav dramatično mijenja.
Područje Hutovog blata, koje je nekada bio dom pticama selicama i endemskim vrstama riba, sada je pretrpano korovom. Nestaje močvarno područje, što uzrokuje ogromne gubitke bioraznolikosti. Primjerice, broj ukupno registriranih ptičijih vrsta smanjio se za 31% od 1970-tih.
„Izgradnjom brane na bivšoj rijeci Matici i nizom nasipa, svitavsko područje pretvoreno je u rezervoar crpne hidroelektrane Čapljina. Nerealno je ili čak nerazumno planirati prestanak rada ovih hidroenergetskih postrojenja kako bi se obnovio močvarni ekosustav, ali jednako je tako nerazumno da taj isti hidroenergetski sustav ne poduzima konkretne mjere kako bi ublažio negativne utjecaje svojih operacija u Parku prirode Hutovo blato”, upozorava Zoran Mateljak, predstavnik WWF-a u BiH. Ističe da je Hutovo blato zaštićeno na nekoliko razina i da je njegovo očuvanje odgovornost više državnih tijela. „Osim što je prepoznala Hutovo blato kao nacionalni spomenik, država Bosna i Hercegovina se međunarodnim pristupanjem Ramsarskoj konvenciji obvezala na njegovo očuvanje”, zaključuje Mateljak.
S obzirom na ogromne štete koje se godinama nanose Hutovom blatu, ove je godine Dan Parka prirode obilježen na drugačiji način: pokrenuti su radovi na revitalizaciji ekosustava! Za tu su priliku korišteni strojevi koje Hutovo blato posjeduje, ali zbog nebrige nadležnih i ignoriranja tog problema od strane elektroprivreda, nisu osigurana sredstva za stalni rad tih strojeva.
Upriličena je i akcija čišćenja parka gdje su se odazvali volonteri iz studentske organizacije AIESEC, Srednja škola Čapljina, Vatrogasna postrojba Čapljina, pripadnici Oružanih snaga Čapljina te ekološka sekcija Močvara. Svi su sudionici akcije pokazali svoju predanost u očuvanju Hutovog blata za buduće naraštaje te uputili poruku nadležnim institucijama o važnosti očuvanja Hutovog blata prilikom donošenja značajnih odluka koje utječu na tu močvaru. područje.
„Želimo ukazati na aktivnosti koje je neophodno provesti kako bismo obnovili ekosustav Hutovog blata. Ako se ne poduzmu žurne mjere u cilju revitalizacije deranskog područja, može se očekivati potpuni gubitak močvarnog ekosustava ovog područja u narednih 35 godina”, izjavio je Nikola Zovko, direktor JP Parka prirode Hutovo blato.
—
