Norveška je početkom mjeseca zabilježila najtopliji dan u svojoj povijesti. U ovo doba godine je temperatura obično daleko ispod nule, ali ovih dana dostiže i nezapamćenih 19 stepeni u zapadnom dijelu zemlje.
U šumi Oestmarka je već pokrenuto šest strojeva za stvaranje snijega, a pojedini vrtići razmatraju uvođenje snježnih topova, kako bi djeca mogla raditi snjegoviće za vrijeme odmora.
“Za djecu je zima bez snijega jako dosadna”, ističe Ine Kvaleng, upravnica jednog vrtića u Oslu.
Samo jedno ispaljivanje snježnog topa stoji 608 eura, ali to je cijena koju su spremni platiti kako bi zimska idila opstala, tvrdi Kvaleng.
Snježni pokrivač odavno jenjava
Broj snježnih dana se prepolovio u posljednjih 120 godina. Tek 50 dana ispunjenih snijegom debljim od 30 cm se očekuje do 2050. Uzrok ovih vidnih promjena je globalno zagrijavanje.
Norveški meteorološki institut je naglasio da se moraju primijeniti mjere prilagođavanja klimi koja će nastaviti biti sve toplija.
“U južnoj Norveškoj povećanje temperature može prouzrokovati ljetne suše, a postoji rizik i od šumskih požara. Padaline će biti pojačane, što može izazvati poplave i ugroziti usjeve”, glasi upozorenje na web stranici instituta.
Zbog čega su slabije snježne padavine problem?
Norveška je domovina zimskih sportova. Kako ističe Frode Pleym, rukovoditelj norveškog Greenpeacea za Euronews, odsustvo snijega zaista utječe na ljude.
“Zvučat će kao izlizana fraza, ali skijanje je za Norvežane isto što i čaj za Britance. Snijeg je dio našeg kulturološkog DNK-a”, kaže Pleym.
Norveški Greenpeace zahtijeva da se vlada pozabavi borbom protiv klimatskih promjena, skrećući pažnju na činjenicu da je Norveška sedma u svijetu po emisiji ugljikovog dioksida.
Zimske čarolije u “četiri zida”
”Snø” je snježna dvorana otvorena ovog mjeseca u Oslu i prvi je objekt ove prirode u zemlji, a temperatura unutra je uvijek između -2 i -4 stepena.
Anne Marte Solberg koja je zaposlena u dvorani priznaje da je tragično to što će se ubuduće neko morati zatvoriti da bi mogao skijati.
Norveška je, inače, treća u svijetu prema izvještaju Ujedinjenih naroda iz 2019. u kojem su mjereni sreća i zadovoljstvo građana životom u svojim zemljama.
