Kako bi spriječila preopterećenje bolnica, Njemačka u borbi protiv novog soja koronavirusa uvodi strategiju koju je izabrala Južna Koreja, temeljenu na većem testiranju građana i smještanju oboljelih u karantine.
Često isticana kao primjer u Europi zbog svojeg pristupa epidemiji, Njemačka već provodi između 300 i 500 hiljada testiranja na COVID-19 sedmično, više nego njezini europski susjedi, posebice Francuska koja testira samo teško oboljele, prenosi HINA.
Vlada kancelarke Angele Merkel ne misli na tome stati: u dokumentu ministarstva unutrašnjih poslova, koji je objavilo nekoliko medija, predviđa se strategija po uzoru na Južnu Koreju, s ne manje od 200 hiljada testiranja na dan.
Ubuduće bi se tako mogli testirati svi oni koji misle da imaju virus, kao i sve osobe koje su možda bile u kontaktu s oboljelim, navodi se u dokumentu.
Testiranja se u ovome trenutku provode na oboljelima koji su bili u kontaktu s pozitivnom osobom.
Geolociranje
U dokumentu se također ocjenjuje da je geolociranje, što je koristio Seul, “dugoročno neizbježno” kako bi se stanovništvu omogućilo da prati mjesta na kojima se nalaze osobe koje su pozitivne na novi soj koronavirusa.
"Južna Koreja može biti primjer unatoč razlikama između kultura dviju zemalja", ocijenio je u nedjelju u razgovoru za dnevnik FAZ dužnosnik Instituta Roberta Kocha zadužen za vođenje borbe protiv epidemije u Njemačkoj, Lothar Wieler.
Posebno je naglasio “geolociranje”.
U Njemačkoj je s tim u vezi već počela živa rasprava, jer je pitanje zaštite osobnih podataka Nijemcima sveto nakon dvije diktature u 20. stoljeću.
Južna Koreja ističe se kao primjer zadnjih sedmica jer provodi masovna testiranja, izolira zaražene i tehnološki prati građane kako bi pronašla i testirala ljude s kojima su zaraženi bili u kontaktu.
U ovoj fazi Njemačka ima 389 umrlih na oko 52.547 slučajeva zaraze, što je stopa smrtnosti od samo 0,7 posto, pa situacija nije ni izbliza toliko dramatična kao u drugim zemljama.
Wieler ipak ne isključuje da bi zemlja na kraju mogla doživjeti italijanski scenarij, s bolnicama preplavljenima oboljelima.
Premda Njemačka ima “izvrstan zdravstveni sistem, možda jedan od najboljih na svijetu” po riječima Angele Merkel, pandemija je razotkrila njegove slabosti.
Njemačka posjeduje više od 25.000 kreveta s respiratorima. Ali “zadnjih mjeseci, neki kreveti na intenzivnoj njezi stavljeni su izvan funkcije, jer nije bilo dovoljno stručnog osoblja”, rekao je Reinhard Busse, stručnjak za ekonomiju zdravlja na Berlinskom tehničkom univerzitetu.
Već nekoliko godina nepopunjeno je 17.000 radnih mjesta za medicinske sestre.
Situacija je takva da su mnoge bolničke ustanove, uključujući berlinski Charité, jednu od najvećih univerzitetskih bolnica u Europi, morale pozvati u pomoć studente medicine ili penzionisane iz tog sektora.
Otkazivanje operacija
“Čak i prije krize zbog koronavirusa, operacije se moralo otkazivati zbog manjka osoblja”, rekao je Uwe Lübking, zadužen za politike tržišta rada pri Njemačkom udruženju gradova i općina.
A kada su radna mjesta i popunjena, medicinske sestre moraju gotovo četiri sata na dan rješavati papirologiju jer Njemačka kasni u digitalizaciji administrativnih poslova, žali se Njemačko bolničko društvo.
Skreće se pažnja i na model financiranja bolnica i klinika, u kojem se plaća po učinku, s fiksnim iznosom po operaciji. Uveden 2003, takav model može poticati ustanove da kao na tvorničkoj traci izvode neke operacije koje se može planirati unaprijed, kao što su ugradnja proteza kuka ili koljena, nauštrb hitnih slučajeva.
U pismu poslanom gotovo 2.000 direktora bolnica i klinika, njemački ministar zdravlja Jens Spahn ih je 14. marta službeno zatražio da to prestanu činiti.
Drugi veliki problem u zemlji čije je stanovništvo sve starije odlazak je velikog dijela od gotovo 200.000 kućnih njegovateljica iz Poljske, Ukrajine ili baltičkih zemalja koje svakodnevno pomažu između 300 i 500 hiljada starijih, što bi moglo izazvati novu sanitarnu katastrofu, prenosi HINA.
