Dalta, Iskra, Nila, Srna, Dolar, Karađorđe, Sandokan, Svemir… samo su neka od neobičnih imena upisanih u posljednjih nekoliko godina u matične knjige u Republici Srpskoj. Da mašta može svašta svjedoči ime dječaka kojeg su roditelji nazvali Jamesdin, vjerovatno pogrešno transkribujući ime legendarnog glumca Džejmsa Dina.
Ipak, najživopisnije ime u Srpskoj ima Isus Hristos Simeun Stanko, sada već odrasli mladić, koji, kako saznajemo, uz četiri imena ima tipično srpsko prezime.
Dječak sa ženskim imenom
U Federaciji BiH najživopisnija su imena u Unsko-sanskom kantonu. U Ključu živi mali Brus Li, u Cazinu djevojčica Temza, a u Bihaću Hamlet, Fidel i Tarzan.
U Velikoj Kladuši živi mala Huda i dječaci Kalimero i Mercedes. Roditelji ovog tinejdžera vjerovatno ne znaju da je Mercedes žensko ime i da je kultni automobil 1900. nazvan po lijepoj Mercedes Jelinek, kćerki austrougarskog trgovca i diplomate.
Šta znaju i o čemu su mislili Krupići iz Sanskog Mosta, kada su sinu dali ime Bin Laden, teško je razumjeti.
Banjalučani ne eksperimentišu previše sa imenima djece. Ipak, uz uobičajena imena nađe se i poneki Noa, te devojčice Srna, Iskra, Čarna, Tila, Samina…
Samsung i Soni, Euro i Dolar
Foto Siniša Pašalić/RAS Srbija
U RS i BiH ne postoji zakon koji ograničava roditelje prilikom izbora imena za dijete, kao što je slučaj, recimo, na Islandu, gdje postoji zvanična lista sa 3.565 dozvoljenih imena, koja su u skladu sa islandskom gramatikom i tradicijom.
U Srpskoj, onaj kome se ime ne sviđa, može ga promijeniti, ali tek kada postane punoljetan. U banjalučkoj matičnoj službi kažu da su takvi slučajevi rijetki i da imena najčešće mijenjaju mladi, kada odlaze na školovanje u inostranstvo, a imaju imena koja stranci teško izgovaraju, pišu i čitaju. Oni se uglavnom opredjeljuju za imena prepoznatljiva i čitljiva svuda u svijetu, kao što su: Nikola, Luka, Marko, Sara, Ana.
Tradicionalno, najživopisnija imena djeci daju Romi, a uz “uobičajena” Rambo i Roki u posljednje vrijeme su u modi imena inspirisana robnim markama, poput Samsung i Soni. U porodici Seferovića iz Gradiške, dvoje od ukupno četranestoro djece imaju devizna imena Euro i Dolar. Tako je Euro rođen 2002. u jednom izbjegličkom kampu u Italiji i vršnjak je evropske valute.
Političarka Granedina i roker Car Lazar
Da neobična imena nisu specijalitet novog vremena i romske zajednice, svjedoči i slučaj Soniboja Škiljevića, bivšeg direktora zatvora Kula u Istočnom Sarajevu. Ime je dobio po filmskom junaku, koji je pedesetih bio planetarna zvijezda i po kome je tada nazvano još mnogo dječaka širom SFRJ.
Po neobičnim imenima poznat je i Čelinac i okolina, zahvaljujući maštovitosti rođaka i kumova, u kombinaciji sa „komotnim“ ponašanjem mjesnih matičara, zaduženih za „upisivanje“ novorođenčadi.
Tako su u Čelincu upisana i imena Pjero i Muško. Ne baš svakodnevna imena imaju i dvije lokalne političarke: bivša predsjednica Skupštine opštine Granedina Dragojević i odbornica Karanfilka Mrđa.
Ipak, među Čelinčanima po imenu je najpoznatiji Car Lazar Jelić (22) iz Branešaca, mladi ugostitelj, roker i otac jednogodišnjeg sina Tadije.
Neki ga zovu Care, neki Lazo, ali mladi Jelić kaže da mu odgovara i jedno ni drugo i da neće mijenjati ime koje mu je dao otac, nošen inatom i patriotskim zanosom.
BUKA
