– Potrošači najčešće ni ne znaju da umjesto domaćeg kupuju razne mješavine minimalnog kvaliteta.
Evropskoj uniji danas se može poručiti iz Kine med po cijeni od 1,4 eura za kilogram, što je neuporedivo jeftinije od proizvođačke cijene pravog, kvalitetnog meda.
Uslov je da kupac poruči najmanje jedan šleper ovog meda transportovanog u buradima od 300 kilograma, rekao je za „Politiku” Rodoljub Živadinović, predsjednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije (SPOS).
On kaže da meda iz Kine trenutno nema u Srbiji što ne znači da ga možda neće biti.
– Biće ga onda kada se falsifikatorima bude više isplatilo da ga uvoze iz te zemlje. Ovako, sada umjesto nekad dominantnih plagijata od glukozno-fruktoznog sirupa prave lažni med od čistog šećera, jer je jeftiniji – ističe naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, tržište mnogih evropskih država preplavljeno je kineskim medom, to jest uglavnom mješavinama više vrsta meda.
Ovakvo stanje praktično je postala konstanta na evropskom tržištu gdje je, prije nekoliko godina, zabilježena minimalna cijena kineskog meda od 0,9 eura po kilogramu.
– Imamo primjere sa Hrvatskog tržišta gdje se na deklaracijama može vidjeti da je u teglu spakovan med iz više zemalja. Nekada i iz čak deset. On je najčešće minimalnog kvaliteta koji se zahtijeva propisima, ali daleko iza izvornog domaćeg meda – kaže Živadinović. Tako, recimo u ovom medu dijastaza, mjera prisustva pčelinjeg enzima u medu, iznosi osam jedinica, a u domaćem može biti 12, 15 pa i znatno više od 20.
Hrvatska ima velike probleme u ovom sektoru. Mediji su objavili da je u odnosu na 2015. broj pčelara smanjen za 41 posto, a košnica za više od trećinu, što govori da su ovaj posao u tom razdoblju napuštali oni s manjim brojem pčelinjih društava.
Prema pisanju „Jutarnjeg lista” i Hrvatska prati trend porasta stavljanja na tržište meda iz drugih zemalja, posebno Kine. Kina je uz EU najveći svjetski proizvođač meda.
Ali, bez obzira na to pčelari tvrde da tako nisku proizvođačku cijenu nije moguće postići ako se poštuju principi pravilne proizvodnje meda u kojoj nastaje kvalitetan proizvod.
Spekuliše se da do ovako jeftinog meda ta zemlja dolazi tako što pčelari vrcaju nezreo med koji se nakon toga u industriji dorađuje. Suština je da u ranoj fazi med ima više enzima, ali takođe i vlage koja se posebnim metodama isušuje tako da se može dobiti proizvod minimalnog kvaliteta. Svakako, to nije vrhunski med koji je sazrio na prirodan način.
Zbog sve većih problema u pčelarstvu Evropska unija će u cilju spasavanja ovog sektora, koji zapošljava sve manji broj ljudi, od 2020. do 2023. izdvojiti 240 miliona eura, što je za 11 posto više nego u prethodnom trogodišnjem periodu.
Svaka država ima zadatak da izradi svoj nacionalni program podržano od EU iz čijeg će zajedničkog budžeta dobiti 50 posto novca za pospješivanje proizvodnje meda.
