Petog marta navršava se godina otkako je potvrđen prvi slučaj zaraze novim koronavirusom u Bosni i Hercegovini, šest dana prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila pandemiju COVID-19 (Corona Virus Disease 2019, bolest respiratornih organa koju izaziva infekcija koronavirusom – SARS-CoV2).
Do danas je broj zaraženih osoba premašio sto trideset hiljada, više od pet hiljada je preminulih od posljedica zaraze, dok stanovništvo Bosne i Hercegovine i dalje iščekuje vakcinaciju koja je u svijetu počela krajem decembra prošle godine.
Prvi potvrđeni slučaj zaraze koronavirusom bio je kod muškarca iz Banje Luke koji se vratio iz Italije. Potom je zaraza potvrđena kod njegovog sina koji je pohađao osnovnu školu u Banjoj Luci. To je bio i prvi slučaj zaraze u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, dok je u entitetu Federacija BiH prvi slučaj zaraze službeno zabilježen 19. marta u Zeničko-dobojskom kantonu.
Kako Bosna i Hercegovina nema ministarstvo zdravstva na državnom nivou, u početku nije bilo jedinstvenog vođenja podataka o kretanju zaraze. Prema zvaničnoj web-stranici Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, od 1. aprila 2020. godine, zbrajanjem podataka iz kriznih štabova i ministarstava zdravstva entiteta Republika Srpska i Federacija BiH te Brčko distrikta, počelo je vođenje evidencije.
U vrijeme kad je potvrđen prvi slučaj obolijevanja od COVID-19 u BiH, u svijetu je prema stranici Worldometer bilo potvrđeno više od 95 hiljada zaraženih i više od tri hiljade smrtnih slučajeva. Uveliko se vodila borba s posljedicama zaraze, počeo je pritisak na zdravstvene ustanove, a vlade su počele s donošenjem protivepidemijskih mjera.
U 2020. ukupan broj zaraženih premašio 100 hiljada
U Bosni i Hercegovini donošenje mjera zaštite stanovništva krenulo je s lokalnih nivoa, u zavisnosti od toga kako su u pojedinim dijelovima zemlje raspoređene nadležnosti iz ove oblasti.
Od prvih slučajeva zaraze početkom marta pa do 31. decembra 2020. godine, prema podacima Ministarstva civilnih poslova BiH, u Bosni i Hercegovini potvrđena su 111.642 slučaja zaraze koronavirusom. Prema izvještaju od 31. decembra 2020. bilo je više od četiri hiljade umrlih od posljedica zaraze, a aktivno je bilo skoro 30 hiljada slučajeva, dok se do tog trenutka oporavilo više od 77 hiljada osoba.
Zvanični podaci kažu da je 1. aprila bilo 457 potvrđenih slučajeva zaraze koronavirusom u Bosni i Hercegovini, a 13 osoba je preminulo. Dvanaest dana kasnije, BiH je bilo je 1.000 zaraženih, a 7. maja taj broj iznosio je 2.027.
Početkom maja 2020. godine, broj umrlih od posljedica zaraze koronavirusom premašio je 100. Sredinom istog mjeseca je bilo više od 3.000 potvrđenih slučajeva zaraze, dok je 29. juna zabilježeno 4.325 zaraženih. U prvoj sedmici juna broj zaraženih je prešao pet hiljada i iznosio je 5.458.
Prema podacima Ministarstva civilnih poslova, 9. jula 2020. godine potvrđeno je 6.086 zaraženih koronavirusom, taj broj se 15. jula povećao na 7.411, a samo šest dana kasnije iznosio je 8.787, da bi 27. jula premašio 10.000.
Početkom septembra prošle godine, u BiH je potvrđeno više od 20.000 osoba zaraženih novim koronavirusom, s tim što se u periodu o kojem je riječ zdravstveni sistem polako organizuje u djelovanju protiv epidemije, a u okviru toga sve veći broj ljudi biva testiran na prisustvo virusa.
Nažalost, s brojem zaraženih rastao je i broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze, koji je 20, oktobra premašio hiljadu u BiH. Posljednjeg dana tog mjeseca bilo je 50.090 potvrđenih slučajeva zaraze. U drugoj polovini novembra broj umrlih je premašio dvije hiljade, a 12. decembra je bilo već više od stotinu hiljada zaraženih u BiH.
Uporedo s mjerama, koje su podrazumijevale ograničenje kretanja, uvođenje obaveznih mjera higijene kao što je pranje ruku, dezinfekcija, nošenje zaštitne maske, držanje distance od 1,5 do dva metra od druge osobe, kao i uvođenje zabrane kretanja stanovništva u jednom dijelu dana, krenulo se i sa zatvaranjem državnih granica, pojedinih objekata kao što su ugostiteljski objekti, fitnes centri, škole, vrtići, fakulteti…
Ovakve mjere uzrokovale su brojne probleme u privredi, a posljedica je gubitak posla za mnoge radnike. Zatvaranje, strah od bolesti i briga za egzistenciju uzrokovali su brojne druge zdravstvene, posebno psihičke probleme, koji će, kako upozoravaju stručnjaci, imati dugoročne posljedice i kad pandemija prođe.
Nabavka vakcina i COVAX
Skoro paralelno s pojavim novog smrtonosnog virusa koji je brzo proširio svijetom iz kineske porvincije Hubei, grada Wuhana, počela su istraživanja vakcine protiv koronavirusa. To je mnogima dalo nadu da će pandemija s početkom primjene vakcine biti brže prevaziđena, a svijet se vratiti “normalnom” načinu života. Prve vakcine u svijetu za hitnu upotrebu odobrene su već krajem decembra 2020. godine.
U svijetu se zahuktala diplomatska borba za nabavku vakcina koja traje do danas. Bosna i Hercegovina, kao zemlja sa složenom ustavnom strukturom i ograničenim resursima, bez ministarstva zdravstva na državnom nivou, našla se u grupi onih koje su vakcinu protiv koronavirusa pokušale nabaviti ugovorom putem novoformiranog svjetskog mehanizma za nabavku ove vakcine.
Na poziv Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Globalne alijanse za vakcine (GAVI) i Koalicije za inovacije pripravnosti na epidemiju (CEPI), koji je uslijedio u julu 2020. godine, i BiH je pristupila Instrumentu za globalni pristup vakcini protiv bolesti COVID-19 (COVAX).
Ugovor o nabavki vakcine s GAVI-jem je, nakon odluke Predsjedništva BiH kojom je dato odobrenje za potpisivanje ugovora, potpisan 18. septembra.
“Ova vijest je veoma značajna podjednako koliko i ohrabrujuća za stanovnike BiH. Ovim činom Bosna i Hercegovina je ispunila sve svoje obaveze prema GAVI-ju a koje su bile predviđene do potpisivanja ugovora. Bosna i Hercegovina se činom potpisivanja ugovora sa Globalnom alijansom za vakcine ubilježila da će među prvim zemljama u svijetu dobiti vakcine protiv COVID-19”, saopćeno je iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Naručeno je 1.232.000 doza vakcine, što je trebalo da pokrije 20 posto stanovništva BiH.
U decembru je uslijedila vijest da je u koordinaciji Ministarstva civilnih poslova BiH, delegacije Evropske unije u BiH i nadležnih zdravstvenih institucija Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, Bosna i Hercegovina pozvana da iskaže potrebe za vakcine protiv COVID-19 u sklopu EU mehanizma nabavke.
Saopćeno je kako je “ovim pozivom, pored COVAX mehanizma, Bosni i Hercegovini se otvorila mogućnost da bude dio i EU mehanizma nabavke što je glavni i jedini preduvjet maksimalne sigurnosti u procesu nabavke vakcina”.
Krajem januara ove godine, stigla je vijest kako su putem UNICEF-a u BiH stigli frižideri za pohranu vakcina u ultrahladnom režimu (do – 80 stepeni Celzijusa). Dva frižidera, čiji je kapacitet po 500 litara, odnosno 173.550 doza vakcina, a rečeno je kako su distribuirana Zavodu za javno zdravstvo FBiH u Mostaru i Institutu za javno zdravlje RS u Banjoj Luci. Najavljena je još jedna donacija frižidera, a sve kako bi se osigurali uvjeti za skladištenje vakcina poput Pfizer-BioNTec, koje je neophodno pohranjivati na minus 70 stepeni Celzijusa.
“Kao odabrani logistički koordinator nabavke vakcina za COVID-19, putem mehanizma COVAX, još jednom napominjemo da su vakcine javno dobro te da ne smiju biti rezervisane isključivo za bogate države i pojedince. Naš zajednički cilj je zaštititi prvo one najizloženije i najugroženije, a potom i ostatak populacije”, rekla je dr. Rownak Khan, predstavnica UNICEF-a za Bosnu i Hercegovinu, prilikom predaje frižidera.
Potom je dolazak naručenih vakcina najavljen za polovinu februara, nakon što se to nije dogodilo, u medijima se pojavila vijest da vakcine neće ni do aprila. Uzalud su iz Ministarstva poručivali kako su učinili sve, od plaćanja do osiguranja uvjeta za uvoz, čuvanje i distribuciju vakcina te početka imunizacije protiv COVID-19, priznavši pritom i da se “pred BiH se postavljaju novi zahtjevi proizvođača”.
U međuvremenu, 1. februara, u Bosnu i Hercegovinu ušao je kontigent od dvije hiljade ruske vakcine Sputnik V, koje je naručilo Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite bh. entiteta Republika Srpska, 1. marta 20.000 doza prve komponente ruske vakcine, uz najavu entitetskih vlasti da uskoro stiže još vakcina istog proizvođača. U utorak, 2. marta, sletio je avion iz Srbije, s donacijom od 10 hiljada vakcina AstraZeneca (Covishield) koje će biti iskorištene za imunizaciju u bh. entitetu Federacija BiH.
Sve ostalo, kad je riječ o vakcinama, do ovog momenta ostalo je samo na obećanjima vlasti.
Izvor: Bhrt.ba
