Posljednjih godina zdrava prehrana je u sve većem fokusu mladih i odraslih. Kako bismo znali koja je hrana dobra, a koja loša, ključno je razumjeti odakle ona dolazi.
Lošom hranom smatra se ona s nikakvom ili malom hranjivom vrijednosti. Nezdrava hrana povećava rizik od pretilosti, dijabetesa i bolesti srca.
Prije svega, opasnim namirnicama smatraju se slatka pića. Ako ih osoba svakodnevno konzumira, potrebno je postepeno smanjivati njihov unos. Gazirana i slatka pića trebaju zauzimati minimalan udio u našim jelovnicima.
Na drugom mjestu su transmasti. Transmasne kiseline nastaju kao nusproizvod djelomične hidrogenacije biljnih ulja te kod duljeg zagrijavanja biljnog ulja na višim temperaturama.
Imaju brojne negativne učinke na metabolizam, posebno u razvoju ateroskleroze i kardiovaskularnih oboljenja. Primjeri hrane koja sadrži transmasti su margarin, peciva, burgeri i prženi krompirići.
Slijede rafinirani i dodani šećeri, koji uzrokuju pretilost, a prisutni su u slatkišima, kukuruznom i javorovom sirupu i tako dalje. Premda svi ljudi mogu imati koristi od smanjenja unosa šećera, osobe s dijabetesom, visokim krvnim tlakom i obiteljskom poviješću srčanih bolesti moraju na to obratiti posebnu pozornost.
Treba se kloniti i zasićenih masti jer njihov prevelik unos može povećati razinu LDL ili štetnog holesterola. Nezdrav je i mononatrijev glutamat, jedan od najraširenijih aditiva u hrani, odnosno pojačivača okusa. I na koncu, opasnom po zdravlje se smatra i riba s visokim udjelom žive, poput morskog psa, tune i sabljarke, piše Marca.
