Koronavirus pokazao je da može preživjeti nekoliko sati u zraku, do jednog dana na kartonu, a njegovi tragovi pronađeni su na plastici i do tri dana nakon kontaminacije.
Oni su uspješno testirali hladnu plazmu kao dezinfekcijsko sredstvo protiv novog koronavirusa na čitavom nizu površina, bez ikakvih oštećenja.
– Sve što smo koristili dolazi direktno iz zraka. Zrak i elektricitet. To je vrlo zdrav tretman bez nuspojava – pojašnjava inženjer Richard Wirz.
Naravno, govori o plazmi. Plazma je najmanje poznato od četiri agregatna stanja materije (među kojima su još čvrsto, tekuće i plinovito stanje) i javlja se prirodno u višim dijelovima Zemljine atmosfere.
Formira se kada se elektroni odvoje od matičnih atoma, što te atome čini pozitivno nabijenima, a sve zajedno gradi mješavinu nabijenih čestica koje su nestabilne i puno reaktivnije nego u njihovom ekvivalentnom plinovitom stanju.
Hladna plazma već se dokazala učinkovitom protiv superbakterija, odnosno bakterija otpornih na lijekove.
Remeti površinsku strukturu DNK virusa i bakterija, no nema štetnog utjecaja po ljudsko tkivo. Čak je učinkovita i protiv ćelija raka.
Stoga su Chen i Wirz dizajnirali i napravili atmosferski plazma uređaj punjen plinom argonom, koji je inertan i stabilan te jedan od najčešćih plinova u zraku.
Uređaj šalje ubrzane elektrone kroz plin, izbijajući elektrone iz atoma plina pri sudaru s njima.
Svega 12 vata kontinuirane snage potrebno je za rad tog uređaja.
Tako nastali tok plazme gotovo sobne temperature, usmjerili su prema kontaminiranim površinama, izlažući ih električnoj energiji, nabijenim atomima, ionima te ultraljubičastom zračenju.
Uređaj su testirali na šest različitih površina, uključujući karton, kožu s nogometne lopte, plastiku i metal.
Otkrili su da je virus na tim površinama deaktiviran već nakon 30 sekundi, a nakon tri minute izloženosti plazmi, svi tragovi virusa bili su uništeni.
Chen i njegov tim vjeruju da je po virus pogubnija kombinacija reaktivnog kisika i iona dušika koji se formiraju tokom interakcije plazme sa zrakom oko njenog toka.
To su potvrdili tako što su testirali i uređaj s plinom helijem, čija je plazma proizvela manje navedenih čestica te bila i znatno manje učinkovita.
Nabijene čestice smrtonosne su za virus, jer razaraju njegovu površinu putem elektrostatičkih sila.
No, ni to nije sve, jer Wirz ističe i da bi se hladna plazma mogla istražiti i za korištenje u neutraliziranju virusa SARS-CoV-2 dok je još u zraku.
– Ovo je tek početak. Imamo visoka očekivanja za plazmu u budućnosti – poručuje Wirz.
Rad tima iz Los Angelesa objavljen je u naučnom časopisu Physics of Fluids.
Izvor: faktor.ba
