Sva djeca se suočavaju sa egzistencijalnom prijetnjom, navodi se u zajedničkom izvještaju Svjetske zdravstvenen organizacije, Unicefa i stručnog časopisa u oblasti medicine The Lancet, a prenosi The Guardian.
Nijedna zemlja na svijetu ne uspijeva zaštititi zdravlje djece i njihovu budućnost od sve intenzivnije ekološke degradacije, klimatskih promjena i eksploatacijskih marketinških praksi, navodi se u novom izvještaju.
U izvještaju stoji da uprkos dramatičnom napretku kada je u pitanju smanjena smrtnost, bolja ishrana i obrazovanje u proteklih 20 godina, “današnju djecu čeka neizvijesna budućnost”, gdje je svako dijete izloženo “egzistencijalnoj prijetnji”.
“U 2015. godini, zemlje svijeta usaglasile su ciljeve održivog razvoja (SDGs), pa ipak pet godina kasnije, mali broj zemalja zabilježio je napredak ka njihovom ostvarivanju”, stoji u izvještaju komisije sastavljene od 40 stručnjaka iz cijelog svijeta u oblasti zdravlja djece i adolescenata .
“Klimatske promjene, ekološka degradacija, migracije, sukobi, ukorijenjena nejednakost, predatorske komercijalne prakse prijete zdravlju i budućnosti djece u svakoj zemlji,” navodi se.
Komisija formirana od strane Svjetske zdravstvene organizacije, Unicefa i medicinskog žurnala The Lancet, poziva na radikalne promjene kako bi se zaštitilo zdravlje djece i budućnost od sve intenzivnije klimatske krize.
Takođe naglašavaju prijetnju koju predstavljaju predatorske komercijalne prakse, povezujući izloženost djece reklamama brze hrane i zašećerenih pića sa jedanaest puta većim brojem slučajeva gojaznosti među djecom, od 11 miliona u 1975. godini do 124 miliona u 2016.
Izvještaj uključuje i indeks od 180 zemalja koji poredi podatke o smrtnosti, blagostanju, zdravlju, obrazovanju i ishrani; kao i o održivosti, u odnosu na emisiju gasova staklene bašte i socijalne razlike.
Norveška, Južna Koreja, Nizozemska, Francuska i Irska ocijenjene su kao najbolje države za napredak djeteta u ranim godinama. Centralna Afrička Republika, Čad, Somalija, Negir i Mali su na dnu liste.
Ali kada se uspjeh poredi uzimajuću u obzir emisiju karbona po glavi stanovnika, Burundi, Čad i Somalija su najuspješnije države.
“Kada su autori uzeli u obzir emisiju CO2 po glavi stanovnika, vodeće zemlje [po pitanju zdravlja djece] zaostaju: Norveška je pala na 156. mjesto, Republika Koreja na 166., a Nizozemska na 160.,” kaže izvještaj. “Svaka od ove tri zemlje emituje 210% više CO2 po glavi stanovnika od ciljeva zacrtanih do 2030. godine.”
“Jedine države koje su na putu da smanje emisiju CO2 po glavi stanovnika do 2030. godine, a i dalje su prilično uspješne (među prvih 70) kada su u pitanju mjere za blagostanje djece, su: Albanija, Jermenija, Grenada, Jordan, Moldavija, Šri Lanka, Tunis, Urugvaj i Vijetnam,” navodi se u izvještaju.
Stručnjaci se slažu da “dok najsiromašnije države treba da učine više kako bi omogućile djeci da budu zdravija, prevelike emisije karbona – nesrazmjerno veće u bogatijim zemljama – predstavljaju prijetnju za svu djecu”.
Stefan Peterson iz Unicefa kaže da djeca koja žive u najsiromašnijim zemljama snose najveći teret klimatskih promjena, uprkos tome što njihova država ima mali karbonski otisak.
“Ova djeca se suočavaju sa ogromnim izazovima kada je u pitanju njihovo zdravlje i blagostanje, a sada i najveće posljedice klimatskih promjena,” kazao je. “Potreban nam je održiv napredak kada je u pitanju zdravlje i razvoj djece, što znači da veliki emiteri karbona moraju smanjiti emisije da bi sva djeca napredovala, i siromašna i bogata.”
U izvještaju piše: “Ako globalno zagrijavanje pređe 4C do 2100. godine, prema sadašnjim predviđanjima, to bi dovelo do razarajućih zdravstvenih posljedica za djecu, zbog porasta nivoa okeana, toplotnih talasa, širenja bolesti poput malarije i denge i neuhranjenosti.
Anthony Costello, profesor globalnog zdravlja i održivog razvoja sa londonskog univerziteta University College London, kaže da je komisija tražila radikalno drugačiji pristup zdravlju djece na globalnom nivou.
“Klimatske promjene prijetnja su za budućnost naše djece, tako da što hitnije moramo zaustaviti emisiju karbona,” kazao je za The Guardian. “Naš indeks pokazuje da nijedna država nije uspješna po pitanju razvoja djece i indikatora emisija.
“Tražimo i veću regulaciju marketinga za proizvode kao što su duvan, alkohol, mlijeko u formuli, zašećerena pića i kockanje kada su u pitanju djeca, kao i za kompanije koje upravljaju društvenim mrežama i koje ciljaju djecu tajnim algoritmima i neprimjerenom upotrebom njihovih ličnih podataka.”
U izvještaju stoji da su djeca izložena riziku od štetnog marketinga. “Dokazi pokazuju da djeca u nekim zemljama vide čak 30,000 reklama samo na televiziji tokom jedne godine, dok je izloženost mladih reklamama o električnim cigaretama drastično porasla.”
“Stvarnost bi mogla postati još gora,” kazao je. “Nemamo dovoljno činjenica i podataka o ogromnoj ekspanziji reklamiranja na društvenim mrežama i algoritama ciljanih na našu djecu.”
Komisija poziva vlade da uvedu mjere kako bi “osigurali da djeca dobiju svoja prava sada i planetu na kojoj se može živjeti u narednim godinama”.
“Živimo u vrijeme poput nijednog drugog. Našu djecu čeka budućnost velikih prilika, ali i stoje na ponoru klimatske krize … izazov je veliki a mi smo, čini se, paralizovani,” stoji u izvještaju.
Izvor: 6yka.ba
