Nisu rijetki napadi u Bosni i Hercegovini na bosanske franjevce i to od medija koji pokušavaju umanjiti njihovu ulogu u očuvanju hrvatskog i katoličkog identiteta ljudi, ali i očuvanju cjelovitosti BiH.
Tako nedavno, nepravedno iskorišteni i spomenuti fra Anđeo Zvizdović koji je relevantna orjentacijska i povijesna činjenica te odrednica ponašanja bosanskih franjevaca u BiH, bio je dovoljan povod da franjevački intelektualci Bosne Srebrene progovore o svojoj ulozi u Bosni kakvu imaju tijekom više od sedam stoljeća. Za Radio Slobodna Evropa kažu da su sve kritike koje trpe nastale samo iz jednog razloga – jer su se usprotivili podjeli Bosne i Hercegovine odnosno stvaranju “Herceg-Bosne”, objavio je RSE.
Bosanske franjevce, koji su se kroz cijelu povijest trudili oko očuvanja BiH, domovine svih njezinih naroda, oko gradnje crkava, suživota, njegovanja kulturnih dobara i očuvanja ljudi te povratka, sve više se napada od strane pojedinih medija.
U narodu poznati kao „ujaci“ zbog svoje bliskosti s ljudima nazvani su od strane medijskih promotora „navodnih“ hrvatskih interesa „daidžama“ jer ih se pokušava svrstati u unutarbošnjačke krugove. Nazivani su udbašima koji žive dobro i mire se s ukidanjem političkih prava svoga vlastitog naroda.
Fra Franjo Ninić, župni vikar u Franjevačkom samostanu u Tuzli, nedavno se na društvenim mrežama javno oglasio usprotivivši se nedavno objavljenom tekstu Davora Ivankovića iz Večernjeg lista.
Naime, Ivanković Hrvate u Bosni tretira tako da ponižava fra Anđela Zvizdovića koji je, tvrdi, posjedovao mentalitet „zimije“, koji u turskom smislu označava uvjete pod kojima se na islamskom prostoru tretira katolička manjina – šuti i trpi. Fra Franjo Ninić trenutačnu hrvatsku politiku u BiH promatra kao realnu opasnost za politički razdor unutar Crkve u BiH.
“Smatram da je realna opasnost za Crkvu hrvatska politika u BiH, posebice njezini medijski serviseri, naročito Večernji list i različiti navodni ‘hrvatski’ portali. Oni žele zbog vlastitoga interesa napraviti politički sukob ili politički razdor unutar Crkve. To smatram realnom opasnošću za naš sadašnji ‘politički’ život, mada je nama već dovoljno tih političkih podjela koje su već učinjene. Praviti umjetnu podjelu u crkvenom prostoru je samo po sebi veoma opasno. Zato smatram da bi trebali i crkveni predstavnici kao i politički predstavnici, koji se kriju iza svojih novinarskih potrčkala, te svoje stavove postaviti na malo zdravije i iskrenije temelje. U svojoj reakciji na spomenuti tekst u Večernjem listu doslovno sam napisao: ‘Opasnost od zlobnoga politikantskoga projekta stvaranja podjele na bosansku (izdajničku, zimijsku, mimikrijsku) crkvu i hercegovačku (ispravnu, narodnu i patriotsku) crkvu ovdje je vidljiva i najobičnijem promatraču'”, dodaje fra Franjo Ninić.
Profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu fra Ivan Šarčević smatra da napadi na bosanske franjevce dolaze samo iz jednog razloga – zbog njihovog protivljenja podjeli Bosne i Hercegovine, odnosno stvaranju “Herceg-Bosne”.
“Meni se čini da kritičari bosanskih franjevaca postavljaju naciju iznad vjere. Oni ismijavaju kršćanstvo i katoličanstvo. Nisu poznavatelji ni Bosne, ni bosanskog franjevaštva, ni bosanskih Hrvata jer nisu nikada razumjeli karakter Bosne. Bosna se ne može dijeliti tako da bi se stvarale male državice čistih prostora. To je ono što je sada tako dijabolično, tako đavolski postavljeno, kao određena vrsta ovozemaljske utopije”, ocjenjuje fra Ivan Šarčević.
Fra Ivan Šarčević: Bosna se ne može dijeliti
Sve je to opomena koja vodi u novu katastrofu, riječi su fra Šarčevića.
“Oni nisu shvatili da je bosansko franjevaštvo usko vezano uz narod koji živi u pluralnoj državi i ovdje nitko ne može ostvariti čistu etničku, niti čistu religijsku državu”, ukazuje fra Ivan Šarčević.
Uloga bosanskih franjevaca, isključiv je profesor fra Ivan Šarčević, ne smije se diskreditirati. Franjevci su svjesni svoga poslanja među ljude koji žive u pluralnom, sekularnom, ispresijecanom i podjeljenom društvu.
Bosanski franjevci ne boje se niti kritika, ali ne strahuju ni od raskola.
“S druge strane, postoji jedna islamofobična pozicija koju svi kritičari bosanskog franjevaštva imaju, a u posljednje vrijeme se nadovezuje na Tuđmanovu (Franjo) apsolutnu negaciju Bosne jer je smatrao kolonijalnom tvorevinom kao što je Milošević (Slobodan) smatrao Bosnu srpskom oblasti”, konstatira fra Šarčević.
Jedan od franjevaca koji je vrlo često meta kritika tzv. “prohrvatske politike” i medija je fra Drago Bojić, intelektualac, medijski kritičar, pisac i branitelj cjelovitosti Bosne i Hercegovine.
Za RSE fra Bojić naglašava da napadi na bosanske franjevce ne dolaze samo iz hercegovačkih krugova, a naziva ih se pogrdnim imenima – poltronima i papučarima.
Traumatizirano bh. društvo treba snagu
Ipak, sada je pitanje dosljednosti bosanskih franjevaca koji nisu opterećeni uskoćama političkog katolicizma, niti nacionalizma.
“Smatram da i dalje ima ljudi u Bosni Srebrenoj koji nastoje svojim djelovanjem i životom svjedočiti ono najbolje što mi baštinimo od bosanskog franjevaštva – otvorenost prema drugima i dijalog. Zato mislim da je vrlo važno istaknuti da barem pojedinci u povijesti Bosne Srebrene tu politiku bosanskih katolika i Hrvata prema drugima ne grade isključivo na šovinističkim, nacionalističkim i fundamentalističkim konceptima prema drugima, nego na onim najvažnijim temeljnim vrijednostima kršćanstva, franjevaštva i humanizma a to je vrlo važno za ovo naše vrijeme”, kaže fra Drago Bojić.
Da li je uopće moguće pisati povijest pluralne Bosne i Hercegovine bez bosanskih franjevaca?
“Franjevci u Bosni su uvijek gradili identitete koji nisu isključivi prema drugima, tražeći da se poštuje vlastita razlika i prihvati i zadrži razlika drugoga te gradi taj bosansko-hercegovački društveni, religijski i nacionalni mozaik koji je sada velikim dijelom, zahvaljujući separitističkim i nacionalističkim politikama, urušen. Ja budućnost Bosne Srebrene i ljudi koji su općenito vezani za vjerske zajednice gledam na način da bi trebalo puno više uložiti snage u traumatizirano bosansko-hercegovačko društvo koje je izlomljeno na svim razinama, da uvažavajući njihove patnje, muke i povijesti, mogne se graditi povjerenje, transetnička i transreligijska pravda koja će postaviti temelje za jedno društvo u kojem će biti mjesta za ljude koji će se voditi univerzalnim humanističkim vrijednostima”, naglašava fra Drago Bojić.
Fra Drago Bojić: Separatističke i nacionalističke politike velikim dijelom urušile bh. mozaik
Stoga, fra Franjo Ninić poziva na ispravan dijalog između političkih i vjerskih dužnosnika, odnosno onih koji kreiraju život ljudi u Bosni i Hercegovini.
“Očekujem i apeliram da i crkveni ‘politički’ govor, pa i naš bosansko – franjevački, bude jasniji u ovom našem političkom i medijskom metežu. Tek tada možemo govoriti o napretku hrvatske zajednice u BiH, ali i sačuvati mjesto Crkve u demokratskom poretku, koja mora biti od politike striktno odvojena, ali ipak mora sačuvati svoju bitnu ulogu u društvenom životu.
Uloga bosanskih franjevaca u ‘političkome’ govoru i realnosti bh. društva je neodreciva, jer su oni ovdje više od sedam stotina godina. Oduvijek su franjevci, kao što to pokazuje njihova višestoljetna uloga u kulturnome, vjerskom i političkom životu BiH, željeli graditi suživot i odnose s onima koji drugačije misle i drugačije vjeruju, a da se to ne shvati, kao što to spomenute političke interpretacije žele pokazati, da su oni ‘zimije’, izdajice ili sluge tuđih gospodara. Potrebno je samo sagledati njihovu političku funkciju i zauzimanje u ratno i poratno vrijeme pozitivnim i vrijednim inicijativama u promicanju kulture suživota, tolerancije i zauzimanja za pravično rješavanje naše političke ‘kvadrature kruga’“, riječi su fra Franje Ninića.
Naši sugovornici se pitaju postoji li već neko vrijeme podla politička, medijska i obavještajna podvala kojom se želi unijeti podjela unutar Katoličke crkve u BiH, a koja ide toliko nisko da sarajevsku crkvu promatra kao izdajničku i nehrvatsku, a hercegovačku vidi na potpuno ispravnom putu.
Takva, potpuno pogrešno postavljena teza može dovesti samo do novih sukoba kojih je ovdje bilo i previše, a nakon kojih se BiH opet vraćala svome pluralnom i sekularnom identitetu.
Izvor: RSE/Autorica: Maja Nikolić
