Izrael je u ponedjeljak izveo zračne napade na položaje Hezbollaha u Libanu, što je, prema libanskim vlastima, dovelo do smrti 492 osobe, uključujući 35 djece te ranjavanja 1.645 ljudi.
Ovi napadi su izazvali masovno raseljavanje desetina hiljada ljudi, a mnogi bježeći iz najugroženijih područja pokušavali su pronaći sigurno utočište u sjevernijim dijelovima zemlje. Ovaj dan obilježen je kao najsmrtonosniji u Libanu u posljednjih nekoliko desetljeća, što je dodatno podgrijalo strahove od eskalacije šireg regionalnog sukoba.
Nakon najtežih razmjena vatre između Izraela i Hezbolaha od početka neprijateljstava u oktobru, izraelske vlasti pozvale su civile u Libanu da evakuiraju područja za koja tvrde da ih Hezbolah koristi za skladištenje oružja. Premijer Izraela Benjamin Netanyahu poslao je video poruku libanskom narodu, naglašavajući da “Izrael nije u ratu s vama, već s Hezbollahom,” optužujući ovu oružanu grupu da koristi libanske civile kao “ljudski štit.”
A regular house in a regular village in south Lebanon 👇
Ignore all those secondary explosions. I'm sure they don't mean anything 🙄 pic.twitter.com/Nxcin0VlhE
— Dr. Eli David (@DrEliDavid) September 23, 2024
Panika se proširila južnim Libanom, gdje su porodice u haosu pokušavale napustiti domove, nagurane u automobile i kamione, sa stvarima i rodbinom, često s više generacija u jednom vozilu. Prometnice prema sjeveru bile su zakrčene, a mnogi su prijavili da su bježali dok su oko njih padale bombe.
“Uzeo sam sve važne dokumente i izašli smo. Udarci su bili svuda oko nas. Bilo je strašno,” rekao je Abed Afou, koji je s porodicom, uključujući troje djece, pokušavao doći do Bejruta. Mnogi nisu znali gdje će se skloniti, ali su samo željeli pobjeći na sigurno.
Libanski ministar za krizni odgovor, Nasser Yassin, rekao je da je otvoreno 89 privremenih skloništa u školama i drugim objektima, sa kapacitetom za preko 26.000 ljudi, dok se civili pokušavaju skloniti od izraelskih napada. Izrael je u međuvremenu povećao zračne napade na ciljeve Hezbolaha širom juga, istoka i sjevera Libana, uključujući lansirne rampe, komandna mjesta i vojnu infrastrukturu.
Izraelska vojska saopštila je da je pogodila oko 1.600 ciljeva Hezbolaha u južnom Libanu i dolini Bekaa. Prema podacima libanskog ministarstva zdravlja, među stradalima su desetine civila, a jedan libanski zvaničnik izjavio je da je ovo najteži dan za Liban od završetka građanskog rata 1990. godine.
Sukobi između Izraela i Hezbolaha dodatno su pojačali strahove od uplitanja Sjedinjenih Američkih Država i Irana u širi regionalni rat. Hezbolah, koji uživa podršku Irana, pokrenuo je raketne napade na sjever Izraela kao odgovor na izraelske udare, a sirene su se oglasile u gradovima na sjeveru Izraela, uključujući Haifu i dijelove okupirane Zapadne obale.
Američki zvaničnici su izrazili zabrinutost zbog mogućeg širenja sukoba i najavili razgovore sa saveznicima kako bi se spriječila daljnja eskalacija. Visoki američki dužnosnik izjavio je da Sjedinjene Države ne podržavaju prelijevanje sukoba preko granice i da traže konkretne mjere za smanjenje napetosti. Međutim, izraelski zvaničnici naglašavaju da pojačani zračni napadi imaju za cilj prisiliti Hezbolah na diplomatsko rješenje.
Iran, dugogodišnji saveznik Hezbolaha, također je dao svoj komentar. Iranski predsjednik Masoud Pezeshkian optužio je Izrael da pokušava izazvati širi regionalni sukob i uvući Iran u rat.
“Izrael želi izazvati sveobuhvatan sukob u regiji,” izjavio je iranski predsjednik nakon dolaska u New York, gdje prisustvuje Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda.
Izraelski ministar odbrane Yoav Gallant izjavio je da je ponedjeljak bio ključni dan u dosadašnjem toku sukoba, naglašavajući da je Izrael onesposobio veliki broj Hezbolahovih raketa i vojnih zaliha, koje su grupi bile potrebne za dugotrajne operacije. Hezbolah je, s druge strane, poručio da će nastaviti borbu sve dok ne dođe do prekida vatre u Gazi.
Rastući sukob između Izraela i Hezbolaha dodatno je zakompliciran regionalnim interesima, a međunarodna zajednica je u pripravnosti kako bi spriječila daljnju eskalaciju, jer bi širenje rata moglo imati nesagledive posljedice za cijeli Bliski istok.
