Povećanje broja registrovanih motornih vozila u BiH prati i povećanje potražnje za uslugama pomoći na cesti. Samo u toku 2017. godine BIHAMK-ove tehničke službe obavile su preko 55.000 intervencija i asistencija na cesti.
Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakao Edo Memišević, stručni saradnik za pomoć na cesti BIHAMK-a, način korištenja, kao i način održavanja vozila, imaju poseban uticaj na pouzdanost a samim tim i na vijek trajanja vozila.
“Mnogi štetni procesi koji se odvijaju tokom korištenja vozila, kao što su habanje i korozija, u velikoj mjeri doprinose pojavi kvarova i prekidu rada pojedinih dijelova, sklopova i sistema na vozilu. Najveći broj kvarova u toku 2017. godine odnosi se upravo na elektriku te na motor i izduvni sistem”, rekao je Memišević za Fokus.ba.
Iskustva mehaničara BIHAMK-a pokazuju da ispražnjena startna baterija sama po sebi nije veliki problem, međutim način na koji vozači pokušavaju dopuniti startnu bateriju jest problem.
“S ciljem što bržeg rješavanja kvara i stavljanja vozila u mobilno stanje, mnogobrojni vozači se odlučuju da samostalno rješe problem, i to ‘posuđivanjem’ struje sa drugog vozila uz nestručno rukovanje. Ovdje želimo naglasiti da treba biti oprezan kod ‘posuđivanja’ struje sa drugog vozila, jer neadekvatnim rukovanjem vrlo lako se mogu oštetiti električni sklopovi i komponente osjetljive na oscilacije napona, te savjetujemo da tzv. ‘klemanje’ izvrši stručna osoba uz korištenje sistema za ‘preklemavanje’ vozila. Zbog velikog broja električnih sklopova i start/stop sistema kod novijih vozila, startne baterije u vozilima su jako opterećene, još ako je pri tome i profil vožnje neodgovarajući, životni vijek startne baterije može biti značajno skraćen”, kazao je Memišević.
Kvarovi koji se odnose na motor i izduvni sistem mogu biti uzrokovani potrošenim vitalnim dijelovima motora (istrošenost klipnih zaptivnih prstenova i košuljice cilindra, zaptivača) što se manifestuje povećanom potrošnjom ulja i goriva kao i lošijim perfomansama vozila (snaga, ubrzanje, obrtni moment), a može doći i do pregrijavanja i zabravljivanja motora.
“Gorivo sumnjivog kvaliteta također utiče na proces sagorjevanja, a samim tim i na pojavu čađi na sjedištima ventila, brizgača, što može u potpunosti blokirati rad određenih brizgača. Takav motor ima nepravilan rad, odnosno nepotpuno sagorjevanje, što direktno utiče na rad katalizatora, filtera krutih čestica i slično. Važno je da se kod novijih vozila toči kvalitetno gorivo, čime se produžava radni vijek navedenih komponenti”, naveo je Memišević.
Našeg sagovornika smo pitali i za savjete za vozače, odnosno smjernice o čemu povesti računa u ljetnom periodu.
“Prije polaska na duži put potrebno je utvrditi ispravnost vozila, tj. dijelova vozila, kao i opreme. Neophodno je provjeriti da li su ispravni: uređaj za kočenje, mehanizam za upravljanje, točkovi i gume, svjetla i svjetlosno-signalni uređaji, brisači i tečnost za pranje vjetrobrana, kao i obavezna oprema kao što su rezervni točak, set sijalica, komplet prve pomoći, reflektirajući prsluk i uže za vuču. Treba provjeriti da li je u zadovoljavajućem stanju: nivo ulja u motoru, nivo rashladne tekućine, nivo elektrolita u akumulatoru i obavezno provjeriti količinu goriva u rezervoaru. Važna je i čistoća staklenih površina na vozilu, te da li su podešeni vanjski i unutrašnji retrovizori. Potrebno je provjeriti i da li je sjedište učvršćeno i prilagođeno položaju u kojem lako možete upravljati komandama, te da li je podešena dužina sigurnosnog pojasa”, naglasio je Memišević.
Vozačima savjetuje i da provjere da li su ponijeli sve dokumente koji su im potrebni (vozačka dozvola, saobraćajna dozvola, polica osiguranja, zeleni karton, BIHAMK članstvo).
“Ukoliko putujete vozilom, a niste vlasnik vozila obavezni ste posjedovati Međunarodnu punomoć za upravljanje tuđim vozilom (DTV) van BIH. Ovaj dokument služi kao dokaz nadležnim organima zemlje u koju se putuje da vozilo nije otuđeno, odnosno da se vozač njime služi uz izričit pristanak vlasnika navedenog vozila. Putem našeg telefonskog broja 1282 informišite se o stanju na cestama, graničnim prelazima, kao i o svim ostalim informacijama sa kojima Informativni centar BIHAMK-a raspolaže: cijene putarina, cijene goriva, razdaljina u kilometrima između pojedinih odredišta, savjeti u pogledu najpovoljnijih itinerera i dr. S obzirom na visoke dnevne temperature tokom ljeta, za duža putovanja savjetujemo rane jutarnje ili kasne poslijepodnevne sate. Tokom putovanja pravite češće pauze”, rekao je Memišević.
Svakog ljeta najfrekventniji granični prelaz je GP Doljani. Kako bi izbjegli višesatna čekanja na ovom prelazu, svima onima koji namjeravaju ljetovati na Dubrovačkoj regiji iz BIHAMK-a preporučuju korištenje graničnih prelaza Čepikuće i Ivanica.
“Za one koji se kreću ka Makarskoj rivijeri i sjevernije preporučujemo granične prelaze: Bijača, Zvirići, Crveni Grm ili Orahovlje. Podsjećamo vozače da je za ulazak u Hrvatsku našim građanima potreban biometrijski pasoš, a za ulazak u Crnu Goru i Srbiju dovoljna je lična karta. Za djecu je obavezan pasoš. Napominjemo da je posjedovanje naljepnice BiH obavezno, bez obzira da li na vozilu imate nove registarske oznake na kojima stoji oznaka BiH”, zaključio je Memišević.