Djeca obično neće da jedu i biraju hranu. Međutim, kada roditelji djeci počnu da povlađuju, većina zaboravi šta i koliko bi djeca trebala jesti, a ne znaju kako se ponašati kad se djeca počnu debljati.
Navest ćemo najčešće greške roditelja, kao i faktore rizika za gojaznost djece.
1. Nasljedni faktor
Ukoliko je većina odraslih u porodici gojazna, velike su šanse da i dijete postane debelo, ali ne samo zbog nasljednih faktora već i zbog toga što su u takvoj porodici i navike u ishrani takve da se stvaraju uslovi za gojenje.
Obično se u takvim porodicama “dobro jede”, pa su na jelovniku stalno obilni i visokokalorični obroci. Nasljeđe je veoma bitan faktor da bi neko bio sklon debljanju. Ipak, ako na vrijeme počnu voditi računa o svojoj ishrani, takve osobe neće imati prekomjernu težinu.
2. Brzina metabolizma
Brzina metabolizma je uglavnom urođena i nekim ljudima je lako održavati težinu, pošto ma koliko hrane pojeli, njihov organizam to brzo utroši. Međutim, ljudi (i djeca) sa sporijim metabolizmom trebaju obratiti pažnju na količinu i vrstu hrane i – više se baviti sportskim aktivnostima.
3. Raspored obroka
Statistika pokazuje da kod nas polovina odraslih i trećina djece jede samo dva obilna obroka dnevno, a da veoma malo ljudi jede više puta dnevno, ali manju količinu hrane. Stručnjaci preporučuju četiri do pet manjih obroka u toku dana.
4. Način ishrane
Mnogo masti u ishrani, masna i slana hrana – pospješuju gojaznost. Masovno se jedu rafinirane namirnice, bijelo brašno, kuhinjska so, bijela riža, bijeli kruh, bijelo lisnato pecivo, tijesto za pitu je od bijeloga brašna, a tu je i hrana sa aditivima i konzervansima…
Integralna riža, koštunjavo voće, mahunarke, integralni krug, riba i posna jela – gotovo su protjerani iz naše kuhinje, što je stvorilo uslove za gojaznost. Tek posljednjih godina počinjemo se baviti zdravom hranom.Interesantno je da polovina djece ne jede riblu, ali zato većina voli masno meso i pije gazirana pića. Sve su to simptomi nezdrave ishrane, koja stvara preduslove za pad imuniteta i nastanak raznih bolesti.
Zaboravili smo supice i čorbice koje su zdrave za sve, a naročito za djecu, jer na taj način unose u organizam i tečnost i druge korisne materije koje pospješuju metabolizam. Ukoliko tečne hrane nema dovoljno, velike su šanse da dijete pati od zatvora, a suhom hranom stvara suvišne kilograme.
5. Vrsta hrane
Grickalice, krekeri, smoki, čips, pice, paštete, viršle, kobasice, konzervirana hrana, gazirana pića – sve se više koriste u ishrani. Najgore je to što postaju osnovna hrana djeci. Objekti brze hrane sve su bliži školama i vrtićima i sve ih je više. Djeca sve manje uzimaju kuhane obroke. Svježi i prirodni sokovi sve se manje piju, jer su ih nadvladali gazirani i energetski svjetski brendovi.
6. Fizička neaktivnost
Ako dijete pješači manje od pola sata dnevno ili ne trčkara u toku dana bar pola sata, onda i ne troši dovoljno kalorija. Tu su i ostale neželjene aktivnosti kao što je previše sjedenja u kolima (dok ga vozimo), pored kompjutera, pored televizora, u vrtiću…
Ako su roditelji prezauzeti poslom, onda nema ni izlaska niti šetnje za vikend, nema ljetovanja na moru niti zimovanja na planini, pa će mišići djeteta zakržljati, a salo se nagomilavati. Uz to, nemamo dovoljno sportskih terena i parkova dostupnih najmlađima. Gradsko dijete jedva da vidi livadu i poljanu, a kamoli da se na njoj igra.
7. Nedovoljno sna
Neredovno spavanje posredno veoma utječe na povećanje tjelesne težine. Djeci se dopušta da kasno liježu, a neredovno i nepravilno spavanje smanjuje izbacivanje suvišnih i otrovnih materija iz organizma, a povećava nagomilavanje sala.
Naveli smo neke greške koje prave roditelji prilikom ishrane svoje djece, a kada se u mladosti počne sa nagomilavanjem suvišnih kilograma, onda obično tu djecu debljina prati tokom cijelog života uz dodatne psihičke i zdravstvene probleme koje sa sobom donosi višak kilograma.
Izvor: Avaz.ba
