Ugledni bh. meteorolog Željko Majstorović izjavio je u razgovoru za Fokus.ba da BiH može očekivati velike vremenske neprilike u narednim godinama.
Pojedini krajevi BiH još uvijek se oporavljaju od velikih poplava iz 2014. godine, dok su suše i kasni mrazevi koji su nastupili u godinama poslije 2014. nanijeli velike štete brojnom stanovništvu koje praktično živi od poljoprivrede.
“U narednom periodu gotovo sigurno nas očekuju još veće suše, još veće poplave, još jači vjetrovi, sa nesagledivim posljedicama za sve aspekte ljudske djelatnosti: saobraćaj, poljoprivredu, turizam itd.”, upozorio je Majstorović za Fokus.ba.
Ovaj stručnjak dodaje da globalno zatopljenje, tj. postepeni porast srednje temperature na cijeloj planeti znači povećano “komešanje” tj. dinamičnij protok zraka širom planete. To znači i povećanu učestalost ekstrema svih vrsta i nove rekorde meteoroloških parametara.
“Zasad newma znakova da se zatopljenje usporava, tako da nas čekaju još žešći ekstremi i još veće vremenske nepogode svih vrsta. Riječ je o postepenim promjenama, ali nezaustavljivim. I da sve mjere koje se tim povodom preduzimaju na nivou svijeta uspiju, pitanje je koliko bi vremena atmosferi planete trebalo da se vrati u neko ravnotežno stanje, tim prije što se dodatno zagrjeva i površina zemlje i okean”, naveo je Majstorović.
Usljed klimatskih promjena vremenske nepogode bit će neizbježne u BiH i svijetu u narednom periodu, ističe Majstorović te navodi da će one biti neujednačene učestalosti.
“Planeta je prilično ‘nehomogen’ sistem, sa neujednačenim rasporedom kopna i mora, i drugih klimatskih faktora”, kazao je Majstorović.
Uz pomoć UNDP-a u BiH su donešena tri Nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama, kao i Strategija prilagodbe na klimatske promjene koju je usvojilo Vijeće ministara. BiH je i potpisnica Kjoto protokola i Pariškog sporazuma,
Međutim, dalje od “papirologije” se nije pomaklo, napominje Majstorović te dodaje da BiH treba još mnogo da učini na polju klimatskih promjena.
“Tek treba da se formiraju tijela i odgovarajuće institucije koje bi radile na tome, kako na unutrašnjem, tako i na spoljašnjem planu. U tom smislu najveći nedostatak su ljudski resursi. BiH nema univezitete na kojima bi se školovali eksperti ovog profila. Tu mislim prije svega na studij geofizike, tj. meteorologije, seizmologije, okeanografije i dr. Na svemu ovome treba pod hitno poraditi, kako bi mogli ravnopravnije učestvovati u svjetskoj akciji za zaustavljanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Tek onda bi mogli razmišljati i o vlastitoj tehnologiji koja bi to omogućila. To se ne može postići preko noći, ali jednom se mora početi”, naglasio je Majstorović.
On napominje da je u BiH svijest o klimatskim ppromjenama veoma niska.
“Štaviše, imamo veliki broj skeptika, ljudi koji se protive klimatskim promjenama, a ustvari ne znaju čemu. Tu vrstu propagande u svijetu šire velike korporacije, koje raspolažu sa većinom kapitala u svijetu. Naime, većina postavki vezanih za klimatske promjene su zapravo postavke Održivog razvoja. To je koncepcija koja kaže da možemo od ove planete uzimati onoliko resursa koliko ona može da obnovi. To sputava ruke velikim korporacijama koje uzimaju onoliko koliko njima treba u svrhe profita, tj. daleko više od obnovljivosti”, rekao je Majstorović.
Kao primjer, Majstorović navodi aktivnosti koje preduzima predsjednik SAD-a Donald Trump.
“On je upravo predstavnik krupnog kapitala. Izlazak SAD-a iz okvira Pariškog sporazuma bit će signal i za ostale koji bukvalno gule ovu planetu i ugrožavaju budućnost našoj djeci i unucima”, zaključio je Majstorović.
Izvor: fokus
