Ako primijetite nešto sumnjivo na bankomatu na kojem želite da podignite novac, nikako ga ne koristite, već obavijestite banku o tome, savjetuje Devica Kulundžić, rukovoditeljica Odsjeka za sprečavanje zloupotreba platnim karticama i rješavanje reklamacija Raiffeisen banke.
Svakog vikenda u aprilu četvorica bugarskih državljana pljačkali su ljude koji su Beogradu podizali novac sa bankomata jedne banke. Oni su na bankomate postavljali tzv. “skimere”, skidali podatke sa kartica klijenata, zatim vraćali u Bugarsku, tamo izrađivali nove falsifikovane kartice sa zloupotrebljenim podacima, vraćali se ponovo u Beograd i dizali novac za sebe.
Beogradska policija uspjela je da uđe u trag ovoj grupi, dvojica osumnjičenih su uhapšena, a dvojica su uspjela da pobjegnu. Pljačka se nastavila i ovog mjeseca, samo što su sada pljačkaši, umjesto sa bankomata u Srbiji, sa Balija podizali novac sa tuđih bankovnih računa.
Devica Kulundžić objašnjava da su “skimeri” uređaju koji se ostaljaju na bankomatu i koji snimaju PIN koji korisnik unosi i preuzimaju podatke sa magnetne trake kartice koje kasnije nanose na falsifikovane kartice.
Ona korisnicima poručuje da ako primijete bilo šta sumnjivo na bankomatu sa kojeg žele da podignu novac, odmah obavijeste call-centar banke čiji je bankomat, i da taj aparat ne koriste.
“Ako primijetite da se neki dio pomjera ili da ne možete da ubacite karticu, ako vam tastatura ne izgleda stabilno ili ima tragova ljepka, onda nešto nije u redu i najbolje je da ne koristite taj bankomat”, savjetuje ona.
Kulundžić ipak ističe da banke ulažu velika sredstva u zaštitu bankomata, postavljanje “antiskriming” uređaja i instalaciju zaštitnog softver. Srbija je, kako kaže, u dobroj poziciji u odnosu na region kada je u pitanju zaštita klijenata, ali dodaje i da kriminalne grupe stalno prate razvoj zaštitne tehnologije, te su banke stalno “u trci sa njima”.
Dodatne mjere zaštite koje klijenti mogu da preduzmu sa svoje strane, jesu na prvom mjestu da se kartica i pin ne drža zajedno na istom mjestu. Zatim, kako kaže, da se koriste bankomati na osvjetljenim i prometnim mjestima, u okviru ekspozitura banke. Također, poželjno je rukom zaštititi tastaturu dok se unosi pin, jer se samim tim blokira kamera na eventualnom “skiming” uređaju, odnosno blokira se snimanje pina, objašnjava Kulundžić.
Podsjeća i da gotovo sve banka imaju SMS obavještenja o transakcijama, i da je preporuka klijentima da obrate pažnju na svaku poruku od banke i da ako primijete nepoznatu transakciju, odmah obavijeste banku i kartica će momentalno biti blokirana.
Ukoliko se šteta ipak dogodi, banka će učiniti sve da nadoknadi klijenta u cijelosti, iako zakon u određenim slučajevima podrazumijeva da dio štete snosi i sam korisnik, objašnjava gošća Novog dana.
“Skiming” se, ukoliko se dogodi, utvrđuje u roku od nekoliko sati, kaže Kulundžić.
Ističe i da “skiming” uređaju ne mogu da skidaju podatke sa kartica sa čipom, i da je od uvođenja čipa, pad takvih prevara primjetan. “Mali su regioni koji ne pokrivaju ovaj modul, nadam se da će ove prevare time biti iskorijenjene”, kaže gošća Novog dana.
Kulundžić kaže i da u Srbiji nisu zabilježeni hakerski napadi na bankomate i da postoje softverska rješenja koja sprečavaju takve intervencije, odnosno da bilo kakav pokušaj upada rezultira automatskim prekidom rada bankomata.
Izvor: N1
