Dok cijene osnovnih životnih namirnica rastu, a plate i penzije stagniraju, veliki dio građana BiH u mogućnosti je jedino kupiti hljeb. Uglavnom bijeli jer je on najpovoljniji. Nasuprot njemu, bijeli hljeb koji dobivaju funkcioneri nakon što ostanu bez funkcije bezobrazno je skup. Usudićemo se reći i nezaslužen – jer ga dobijaju za godinu dana nerada. Tako će građane BiH nerad, sada već bivših načelnika, Nedžada Ajnadžića, Nedžada Koldže i Amre Babić koštati nešto više od 241 hiljadu maraka, javlja FTV.
Nekadašnji načelnik opštine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo, na račun bijelog hljeba, u narednih godinu dana, inkasiraće čak 80 hiljada maraka. Novim Sarajevom vladao je 14 godina, nekoliko godina ga dijeli od penzije, pa ovaj novac smatra svojim zakonskim pravom.
Svoje pravo ostvariće i bivša načelnica Visokog Amra Babić, koja će se načelničke pozicije sjećati sa 70 hiljada maraka u džepu. Najveći iznos, od 91.200 maraka, smiješi se Nedžadu Ajnadžiću, dojučerašnjem načelniku Općine Centar.
Njegov bijeli hljeb posebno je interesantan ako uzmemo u obzir da je vlasnik dvije firme koje ostvare prihode od nekoliko stotina hiljada maraka. Ipak, rekao nam je da još nije odlučio da li će uzeti bijeli hljeb, ali nas istovremeno podsjeća da mu taj novac po zakonu pripada. No, praksa je pokazala da zakon za Ajnadžića nije uvijek bio sveto slovo, što potkrepljuje i krivična prijava koju je Ured za borbu protiv korupcije KS podnio podnio protiv njega zbog kršenja zakona, odnosno neprijavljivanja imovine za period obavljanja mandata.
Da stvar bude jasnija, nije ova trojka jedina koja će se nezasluženo obogatiti novcem iz narodne, istina zakonom odobrene kuhinje. Prema analizi CIN-a, od 2008. do 2015. u ove svrhe bh. funkcionerima je isplaćeno 8,5 miliona maraka.
“Skoro 500 funkcionera je koristilo privilegiju bijelog hljeba i među njima prednjače funkcioneri iz Stranke demokratske akcije. Oni su naplatili najviše novca – ukupno više od 1,9 miliona maraka. Slijede ih funkcioneri iz Stranke za BiH, iz HDZ BiH i SNSD-a”, navodi Jasna Fetahović, novinarka Centra za istraživačko novinarstvo.
Tako su, prema analizi CIN-a, nekadašnji parlamentarci SDA-ov Husein Nanić i HDZ-ov Slavko Matić na račun bijelog hljeba mjesečno dobijali po 4,5 hiljade maraka. Zanimljivo da su se oni, kao i mnogi funkcioneri, nakon isteka bijelog hljeba opet uhljebili – Matić kao direktor Agencije za antidoping kontrolu, a Nanić kao direktor Agencije za visoko obrazovanje.
Možda 8,5 miliona za 6 godina ne zvuči mnogo, ali ako kada tolika sredstva umjesto u nerad usmjerite u rad, shvatićete vrijednost.
“Za 8,5 miliona maraka moglo je biti kupljeno 17 aparata za magnetnu rezonancu, što bi našem zdravstvenom sistemu značilo jako mnogo. Sami ste svjesni koliko pacijenti čekaju na te preglede, nekada i mjesecima, neki nikada i ne dočekaju. Ili moglo se kupiti 8 i po hiljada laptopa, npr za škole i vrtiće”, dodaje Fetahović.
Iako je bilo više pokušaja da se ukine bijeli hljeb, tek nakon građanskih protesta u februaru 2014, čiji je to bio i jedan od glavnih zahtjeva, privilegija bijelog hljeba ukinuta je tek u 4 kantona – TK, USK, ZDK i KS. U NSRS svi pokušaji pali su u vodu. Na državnom nivou nezarađena plata ukinuta je još 2016. No, treba napomenuti da državni zvaničnici i nakon hljeba imaju nezarađenu koru, odnosno čak 19 različitih materijalnih naknada.
Izvor: Fokus.ba
