“Ne bih želio da govorim o unutrašnjim političkim dešavanjima u zemlji. Ono što mogu reći jeste da vlasti ulažu najveće napore da osiguraju fiskalni prostor kako bi pokrenuli javne investicije i infrastrukturu na održivim osnovama. To će pomoći u poticanju rasta, otvaranju novih radnih mjesta i poboljšanju konkurentnosti i povezanosti u zemlji”, kazao je Parodi.
Prije samo nekoliko mjeseci premijerka bh. entiteta Republika Srpska Željka Cvijanović poručila je da RS-u uopće nije potreban kredit MMF-a. Na drugoj strani, premijer FBiH Fadil Novalić izjavljivao je kako se ceste mogu graditi i bez povećanja akciza.
“Ja mogu dati komentar u vezi s projektom izgradnje autoputeva koji su uključeni u Jedinstvenu listu prioritetnih infrastrukturnih projekata. Izgradnja autoputeva u ovim planovima je zaista velika, kompleksne prirode i skupa. Da bi započeli ove najsavremenije projekte, javna preduzeća Autoceste i Autoputevi su angažovala renomirane međunarodne finansijske institucije, poput EBRD-a, EIB-a i IFC-a, koje ne samo da pomažu u pogledu tehničkih znanja i iskustava, osiguravaju održavanje transparentnosti, već i pružaju znatna finansijska sredstva koja zemlja nema. Kako međunarodno iskustvo pokazuje, zaduživanje pod povoljnim kamatnim stopama i na duži vremenski period ima smisla kada se radi o ovakvim projektima”, rekao je Parodi.
S obzirom na nedostatak sredstava iz kredita MMF-a, vlasti na nivou entiteta počele su užurbano da se zadužuju prodajom trezorskih zapisa. Parodija smo pitali koliko su rast unutrašnjeg duga i općenito sistem zaduživanja kod komercijalnih banaka opasni za finansijsko stanje BiH.
“Nisam zabrinut nedavnim zaduženjem Republike Srpske i Federacije BiH, prodajom trezorskih zapisa ili izdavanjem dugoročnih obveznica u Republici Srpskoj. U slučaju Republike Srpske vlasti pokušavaju nadomjestiti nedoznačena sredstva MMF-a po tržišnim stopama, zadužujući se izdavanjem dugoročnih obveznica. Zaduživanje putem prodaje trezorskih zapisa, što rade oba entiteta, je rutinsko kratkoročno finansiranje kojem pribjegava svaka zemlja kako bi riješila kratkoročnu likvidnost. Znači, ne bi se trebalo čuti zvono za alarm”, kazao je Parodi.
Na pitanje koji su drugi uslovi za dobijanje sredstava iz druge tranše kredita MMF-a, Parodi je odgovorio da su ostale još tri mjere.
“Prva prethodna mjera se odnosi na usvajanje povećanja akciza, čime bi se napravio fiskalni prostor za izgrdanju puteva i autoputeva. Druga prethodna mjera je usvajanje novog Zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH, čime će se kompletirati set zakona za modernizaciju finansijskog sektora. Treća preostala prethodna mjera jeste iniciranje dubinske analize/due diligence za BH Telecom i HT Mostar u cilju povećanja transparentnosti i smanjenja fiskalnih rizika. Također, za MMF je od ključne važnosti imati dobre budžete. S obzirom na to da se nalazimo u períodu pripreme budžeta Institucija BiH i entiteta, pored mjera koje će osoblje MMF-a i vlasti zajednički utvrditi ako/kad pregovaračka misija posjeti zemlju, bit će potrebno postići i dogovor s vlastima o kredibilnim budžetima za 2018. godinu”, zaključio je Parodi.
