Gospodin Mirsad Hadžikadić, kandidat za člana Predsjedništva BiH iz reda bošnjačkog naroda je pojasnio šta sadrži njegova politička platforma “BiH 2030”, iznio svoje utiske sa ovogodišnjeg Marša mira u sklopu obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, te govorio o misiji Savjetodavnog vijeća za BiH u Vašingtonu čiji je predsjednik.
Sve navedeno je govorio za medij Frontal, a intervju prenosimo u cjelosti.
Gospodine Hadžikadiću, politička platforma „BiH 2030“ je dokument s kojim u izbornoj kampanji izlazite pred birače. O čemu dokument tačno govori i zbog čega bi, po vašem mišljenju, građani trebali da ga podrže?
Hadžikadić: Ovaj dokument definiše prioritete razvoja društva i države u narednih deset godina. On je još uvijek u formi radnog dokumenta koji predstavlja osnovu za konsultacije s različitim ekspertnim grupama i građanima. Kad završimo proces usaglašavanja prioriteta razvoja društva i države onda ćemo preći na definisanje konkretnih koraka koje treba preduzeti kako bi se ostvarili predloženi ciljevi. Građani bi trebali da podrže ovaj dokument zato što je on izuzetno potreban svakoj državi, a pogotovo državi kao što je Bosna i Hercegovina koja nema tradiciju planiranja na duge staze i djelovanja u skladu s tim planovima.
U kontekstu vašeg učešća u ovogodišnjem Maršu mira u sklopu obilježavanja 23. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici i njenoj okolini, kakvu poruku biste ovom prilikom željeli uputiti građanima BiH?
Hadžikadić: Mada sam ja već bio u Srebrenici kada se obilježavala deseta godišnjica genocida u Srebrenici, ta posjeta me nije dovoljno pripremila za Marš mira. Istinsku dubinu bola, patnje i tuge ne možete sagledati bez razgovora sa onima koji su prošli kroz nepojmljiva zvjerstva svojih nekadašnjih komšija i raznih vojnih organizacija agresora. Tokom marša, imao sam priliku da razgovaram sa učesnicima proboja iz 1995. godine, sa stanovnicima različitih sela kroz koja smo prošli, kao i sa mnogobrojnim učesnicima marša koji su došli iz različitih zemalja svijeta. Svi ti razgovori su dodavali nove dimenzije poimanju enormnosti nepojmljive tragedije koja se zove genocid u Srebrenici. I onda, nakon svih tih razgovora, čovjek dođe u Potočare. Neću nikada zaboraviti taj ulazak kolone Marša mira u Potočare, kada smo u potpunoj tišini prošli kroz špalir majki, očeva, braće i sestara nestalih u srebreničkom genocidu koji su sa suzama u očima nijemim pogledom odavali zahvalu učesnicima marša. U tom momentu, čovjek zaista shvati da nikada, i ni pod kojim uslovima, niko nema prava da odustane od borbe za državu Bosnu i Hercegovinu koja će garantovati sigurnost i slobodu svim svojim građanima bez obzira na to ko su oni.
U vašoj bogatoj biografiji, između ostalog, navedeno je i da ste prvi predsjednik Savjetodavnog vijeća za BiH u Vašingtonu i Bosanskohercegovačko-američke akademije nauka i umjetnosti. Možete li za naše čitaoce reći šta je fokus djelovanja pomenutih organizacija, i imate li kontakte sa ljudima iz neke od bivših, ili zvaničnicima sadašnje administracije u Vašingtonu?
Hadžikadić: Vijeće je organizacija koja poučava zastupnike u američkom kongresu o događajima u Bosni i Hercegovini i važnosti BiH za strateške interese SAD. BiH nema lobističku grupu u SAD i ova organizacija pokušava da ublaži taj propust. Akademija je osnovana kako bi se uspješni ljudi iz SAD i Kanade organizovali i usmjerili ka davanju pomoći BiH kroz projekte, obrazovanje, donacije i znanje. Kontakte sa zvaničnicima iz bivših i sadašnje administracije SAD imamo i imali smo po potrebi kada se raspravljalo o pitanjima važnim za Bosnu i Hercegovinu.
Ako pobijedite na izborima, na koji način biste pokušali ostvariti konsenzus sa svojim partnerima u Predsjedništvu BiH kada je vanjska politika BiH u pitanju?
Hadžikadić: Ništa ne može zamijeniti razgovor i dogovor. Ja ću uraditi sve da pomognem svima narodima i narodnostima da ostvare svoja puna prava u okviru Bosne i Hercegovine, sve dok se to ne kosi sa interesima države Bosne i Hercegovine. Ja ću insistirati na tome da prvo definišemo okvirne interese Bosne i Hercegovine na međunarodnom planu pa da onda putem dogovora vidimo koji je najbolji način da se oni ostvare. Siguran sam da ćemo imati mnogo razgovora i nesuglasica na tom putu, ali sam isto tako siguran da ću dozvoliti da jedino argumenti i činjenice pobijede, a ne emocije i nerealne želje.
Najviši demokratski standardi, zagarantovane ljudske slobode te vladavina prava karakterišu sistem u SAD-u u okviru koga ste postigli velike uspjehe. Međutim, u BiH po tim pitanjima stvari stoje nešto drugačije. Hoćete li se moći, i mislite li se uopšte prilagođavati „pravilima“ koja ovdje vladaju?
Hadžikadić: Ne mislim se prilagođavati pravilima koja ovdje vladaju, nego mislim insistirati na uvođenju svjetskih standarda ljudskih prava i sloboda. Ja razumijem realnost situacije na terenu, ali moja je namjera da je mijenjam umjesto da se utopim u njoj, bez obzira na to kako teško to nekom izgledalo.
U jednom od vaših intervjua izjavili ste: „Zamislite da Amerika uvede ustav BiH – za osam godina bi se raspala.“ Zbog čega tako mislite?
Hadžikadić: Amerika je izuzetno multinacionalna zemlja u kojoj možete sresti ljude iz svih dijelova svijeta koji su vremenom stekli status državljana SAD. Da li možete da zamislite situaciju u kojoj bi svi oni tražili konstitutivnost? Tu ne bi nikada došlo do bilo kakvog dogovora i na kraju bi ta zemlja prestala da funkcioniše u ekonomskom smislu, što je kraj svake zemlje.
Da li se slažete sa mišljenjima jednog dijela javnosti da su kriminal i korupcija temeljni problem u BiH bez čijeg je rješavanja nemoguće provesti stvarne, suštinske reforme u bilo kojem segmentu društveno-političkog života u BiH?
Hadžikadić: Po mom mišljenju, osnovni problemi BiH su apatija ljudi i nedostatak dugoročnog pogleda na BiH kod političkih elita. Apatija zato što ljudi misle da ništa ne može da se promijeni i nastavljaju da glasaju za ljude koji su pokazali i dokazali da ih više interesuju stranački i vlastiti interesi nego sudbina građana i države. Dugoročni pogled na državu zato što se bez definisanja konačnog cilja taj cilj ne može postići. Taj cilj mora da se definiše za period od nekoliko stotina godina, a ne za period do sljedećih izbora.
BiH postaje zemlja staraca. Kako ćete zaustaviti taj trend?
Hadžikadić: Naš program definiše potrebu da uradimo sve da Bosna i Hercegovina postane funkcionalna država, da povećanje životnog standarda svih građana bude prioritet nove administracije i da se mladima ukaže povjerenje koje zaslužuju. Ako to uradimo, mladi će ostati ovdje.
Izvor: Frontal
