U Bosni i Hercegovini preostalo je još oko 1.053 kvadratnih kilometara površina koje su minski sumnjive, od kojih su 64 posto šume, a 26 posto poljoprivredne površine, javlja Anadolu Agency (AA).
Kako se najviše nesreća uzrokovanih minama i minski eksplozivnim sredstvima, dešava početkom proljeća i tokom jeseni, Centar za uklanjanje mina u BiH upozorava građane na opasnost od mina i neeksplodiranih ubojnih sredstava. Apeluje se na građane da sve predmete za koje postoji sumnja da mogu dovesti u minsku opasnost, prijave najbližoj civilnoj zaštiti ili policijskoj stanici.
Posebno se upozoravaju poljoprivredni i građevinski radnici, te sakupljači sekundarnih sirovina, da u slučaju pronalaska mina ili NUS-a ne poduzimaju ništa samoincijativno, već pronađena sredstva obilježe, kako bi o istom mogli obavijestiti nadležne za njihovo uklanjanje (policiju i civilnu zaštitu).
Znakovi o minama
Izletnici, šumari, stočari, lovci, ljubitelji šetnja u prirodi, rekreativci i sve osobe koji zbog svog zanimanja ili razonode dolaze u dodir s minski sumnjivim područjima, upozoravaju se da se ne kreću područjima koja ne poznaju, te da vode računa o postavljenim minskim znakovima, jer svako nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje ovih znakova dovodi nekoga u opasnost.
Tokom 2018. godine završena su 103 zadatka deminiranja, dok se u progresu trenutno nalazi 84. Završen je i jedan MSP projekat, dok ih je 13 u fazi realizacije. Pronađeno je i uništeno 190 komada NUS-a, 224 komada PP mina i 13 komada PT mina.
Izviđački timovi BHMAC-a su u ovoj godini postavili 1.844 znakova hitnog obilježavanja na 174 lokacije u BiH, dok je izviđanje izvršeno na 243 lokacije.
Akreditovane organizacije
U BiH je trenutno akreditovano 26 organizacija za protivminsko djelovanje, gdje je angažovano 1.056 lica koja posjeduju akreditaciju za obavljanje poslova protivminskog djelovanja i ovlaštenje za rad (792 deminera i 264 lica koja su ovlaštena za obavljanje rukovodnih i nadzornih zadataka).
Bosna i Hercegovina je potpisnica Zabrane o upotrebi, korištenju i skladištenju PP mina (Otavska konvencija) prema kojoj postoji obaveza da se unište sva postojeća minska polja do 2019.godine. Nažalost i pored dovoljnog broja ljudstva i materijalno tehničke opreme, jedini problem za neispunjenje ovog roka su i dalje novčana sredstva. Novac se najvećim dijelom osigurava putem donacija kako evropskih zemalja, tako i drugih zemalja, ali i iz domaćih sredstava.
Potrebna strateška sredstva
Novi strateški plan koji predviđa zemlju bez mina do 2025.godine, je u fazi usvajanja od strane Savjeta ministara BiH, i prema istom potrebno je ukupno izdvojiti 336 milona KM, za ispunjenje zacrtanih strateških i operativnih ciljeva do 2025.godine.
Inače, u minsko-eksplozivnim incidentima od 1996. godine do danas u BiH stradalo je 1.758 osoba od kojih 614 smrtno. Od ovog broja 151 deminer (51 smrtno), i 250 žrtava djece. U 2018. godini evidentirana su dva minska incidenta u Gračanici i Zavidovićima, u kojima je jedna osoba smrtno stradala, a jedna teško povrijeđena tokom lova u obilježenom minskom području, dok je u drugom incidentu nastradalo stado ovaca, također u obilježenom području.
Kako bi se spriječilo neodgovorno ili nepromišljeno ponašanje pojedinaca, Centar za uklanjanje mina u BiH savjetuje i apeluje da se ne ulazi u označena minska polja i sumnjiva područja, poštuju minski znakovi i ne uklanjaju.
“Budite odgovorni prema sebi i drugima, ne dirajte nepoznate predmete i eksplozivne ostatke rata, ukoliko možete obilježite mjesto pronalaska minsko-eksplozivnog sredstva i obavijestite policiju ili civilnu zaštitu”, poručuju iz Centra za uklanjanje mina u BiH.
