Sedam dana nakon nepravosnažne presude zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika, predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik ponovo je predmet istrage. Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) provodi istražne radnje zbog sumnje da je počinjen napad na ustavni poredak države. Ovo je reakcija na Dodikov potpis ukaza o proglašenju zakona kojim se zabranjuje djelovanje policijskih i pravosudnih institucija BiH na teritoriji RS-a.
Dodikova osuda i novi zakoni
Krajem februara, Sud BiH nepravosnažno je osudio Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika za BiH. Samo nekoliko dana kasnije, vlasti RS-a pod Dodikovim vođstvom započele su rušenje postojećeg pravosudnog i policijskog sistema u BiH.
Zakoni koje je usvojila Skupština RS-a zabranjuju rad Suda i Tužilaštva BiH, Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) te Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) na teritoriji RS-a. Zaposlenicima ovih institucija prijeti zatvor ako se ne ogluše na poziv za napuštanje rada i prelazak u entitetske institucije. Dodik je 27. februara izjavio da su se za ovaj korak pripremali godinama, a zakoni stupaju na snagu 6. marta.
Istraga Tužilaštva BiH
Tužilaštvo BiH istražuje da li su predstavnici vlasti RS-a, uključujući Dodika, krivično odgovorni za napad na ustavni poredak i ugrožavanje teritorijalne cjeline BiH. Krivični zakon BiH, nakon intervencije visokog predstavnika, definiše da se napad na ustavni poredak može ostvariti i „na neki drugi protivpravan način“, uz kaznu od minimalno pet godina zatvora i zabranu obavljanja dužnosti.
Tužilaštvo takođe provjerava dokaze protiv više osoba za moguću optužbu za udruživanje radi činjenja ovih krivičnih djela. Prema informacijama Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Dodik je 2024. godine naložio funkcionerima svog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) da formiraju grupu za izradu plana za otcjepljenje RS-a od BiH.
Reakcije stručnjaka i političara
Nedim Ademović, stručnjak za ustavno pravo, smatra da postoji osnov sumnje za istragu o krivičnoj odgovornosti svih koji su sudjelovali u donošenju spornih zakona. „I pokušaj počinjenja takvog krivičnog djela je kažnjiv, kao i podstrekavanje,“ rekao je Ademović.
Političar i pravni ekspert Damir Arnaut ističe da su zakoni doneseni u nenadležnom tijelu i na protupravan način. „Postoji jasna krivična odgovornost predlagača u Vladi RS, svih članova Vlade koji su usvojili nacrte zakona, predsjedavajućeg Skupštine RS-a koji ih je stavio na dnevni red, te predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je potpisao ukaze o proglašenju ovih zakona,“ rekao je Arnaut.
S druge strane, Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH i član SNSD-a, tvrdi da vlast RS-a donošenjem ovih zakona ne krši Ustav BiH, već ga štiti. „Ono što Republika Srpska radi je zaštita Ustava BiH i borba da se vratimo u okvire ustavnog poretka,“ rekao je Kovačević.
Apelacija Ustavnom sudu BiH
Jedanaest poslanika Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte najavili su da će 7. marta podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH. „Tražimo zaštitnu mjeru i poništenje antiustavnih zakona kojima se vrši udar na ustavnopravni poredak države Bosne i Hercegovine,“ rekao je poslanik SDA Safet Kešo.
SIPA, Sud BiH i VSTV, državne institucije na koje se odnose usvojeni zakoni, još nisu zvanično reagovale.
