On sebe smatra predsjednikom svih Srba, a ne samo Srbije. Dodik otvoreno zagovara ujedinjenje Srbije, Republike Srpske, i Crne Gore. Je li mjesto Crnoj Gori u toj priči?, upitan je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović u intervjuu za crnogorske Vijesti.
“Ja mislim da mnogi drugi u Crnoj Gori nisu bili dovoljno jasni po tom pitanju. Svako ko ima najvišu funkciju u zemlji morao bi da ima jasne stavove. Ja ih imam. A ja jesam da Crna Gora ima najbolje moguće odnose sa Srbijom. Ali zaista nisam pristalica nikakvog drugog sveta, osim ovoga našeg zajedničkog evropskog”, kazao je Milatović.
“Ja mislim da u tom smislu čini mi se imam sagovornike u svim drugim zemljama zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju. I ta zemlja ima jasan evropski kurs i mislim da upravo trebamo da zajednički radimo na tome da što prije i mi i oni budemo dio Evropske unije, ali i svi ostali. Što se tiče moje vanjsko-političke orijentacije, ja vjerujte mislim ako je iko bio jasan, ja sam bio jasan. Apsolutno kredibilno članstvo u NATO savezu i istinske evropske integracije. Ali te evropske integracije uključuju donošenje odluka u zemlji koje su transparentne i inkluzivne.
Ne možemo mi samo da pričamo o evropskim integracijama, a da dijelima pokazujemo suprotno. Moramo i riječima i dijelima da pokazujemo posvećenost vanjsko-političkim ciljevima. I naravno ono što sam više puta rekao u toku ovog razgovora, posvećenost dobrosusjedskim odnosima, za koje smatram da smo ih popravili, uključujući sa Srbijom. I mislim da upravo naši građani imaju trenutno benefite od toga, ali zaista ja nisam dio bilo kakvog svijeta osim ovog demokratskog za koji se snažno zalažem”, odgovorio je.
Na pitanje da li je pozvan na obilježavanje neustavnog dana Republike Srpske 9. januara i hoće li se odazvati te da li je prihvatljivo da i jedan državni zvaničnik Crne Gore ide tamo i krši odluke organa BiH i time pokazuje nepoštovanje prema toj državi, Milatović je odgovorio da je pozvan, ali neće ići.
“Pozvan sam. Neću ići. Znate moj stav koji se tiče cjelovitosti BiH, to je naša državna politika, to je i moj stav. Imam jako dobar odnos sa sva tri člana predsjedništva, i sa g. Komšićem, i sa g. Bećirovićem, i sa gospođom Cvijanović. Nakon posjete Beogradu, Zagrebu i Ljubljani, moja naredna bilateralna posjeta u okviru regiona biće Sarajevu, i to je već načelno dogovoreno sa g. Bećirovićem, koji preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH, čini mi se negdje krajem marta, početkom aprila.
Upravo ću i na taj način pokazati svoj odnos prema cjelovitosti BiH, uvažavajući oba njena entiteta, i Republiku Srpsku, i Federaciju BiH, i ono što je trenutno dio njihovog zajedničkog dogovora. Što se tiče ostalih državnih zvaničnika Crne Gore, svako će svojim djelovanjem pokazati određene političke stavove.
Mediji i svjetovni i crkveni zvaničnici iz Srbije a i neki u Crnoj Gori aktivno su vodili popisnu kampanja, kao i predstavnici Bošnjaka i Hrvata. Treba li Crna Gora ili da li postoji nečiji plan da ona postane država konstitutivnih naroda, kao što je Bosna i Hercegovina i Sjeverna Makedonija, ili da ostane sekularna i građanska država?
Ako postoji bilo kakav plan, ja sam protiv tog plana. Apolutno sam posvećen Crnoj Gori kao zemlji koja je utemeljena na antifašizmu. Više puta sam govorio i o žrtvi koju je moja porodica dala u borbi protiv fašizma i nacizma. Posvećen sam Crnoj Gori kao sekularnoj državi, gdje je jasna razdvojenost države i crkve, kao građanskoj državi, gdje je građanin taj koji je nosilac suvereniteta, bez obzira je li taj građanin po nacionalnom opredeljenju Crnogorac, Srbin, Bošnjak, Musliman, Hrvat, Albanac ili Rom.
Tu sam ja vrlo jasan. Postoji Ustav, postoji ono što je moj vrednosni stav i ja se za takvu Crnu Goru zalažem. Ali isto tako, želim ovdje da kažem da je u prethodnih pogotovo 20-tak godina pred promjene koje su došle u Crnoj Gori, da su mnogi ljudi zbog svojih nacionalnih pripadnosti, nacionalnih osjećanja, jezika kojim govore bili diskriminirani i da im je bio otežan pristup tržištu rada ili recimo zaposlenje u okviru organa državne uprave.
Ja bih volio da je Crna Gora sada ravnopravno društvo, bez obzira na nacionalnu, vjersku, seksualnu ili bilo kakvu drugu orijentaciju ili prirodnost. I to je ono zašto se ja borim i to je ono što ja promovišem.”
