Vrlo je izvjesno da do 5. septembra politička kriza u BiH neće biti riješena. To je inače rok koji su lideri SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a sami sebi postavili za primjenu sporazuma koji bi odblokirao proces formiranja vlasti.
Ipak, nemogućnost dogovora i višemjesečno čekanje na formiranje vlasti u BiH nije dovoljno da se počne bar razgovarati o vanrednim izborima.
Uprkos brojnim kritikama, ali različitim tumačenjima potpisanog, glavni medijator smatra da sporazum tri lidera nije mrtav i da je dobra baza za dalji rad.
– Mi sa svoje strane vjerujemo da on zaista predstavlja jednu dobru osnovu za koalicijsku vladu, međutim kao što vidimo, vlade još nema, ja još jednom naglašavam potrebu da se to uradi i to je zajednički stav cijele Evropske unije jer u ovakvom jednom trenutku kada nemate ništa, naravno nema ni procesa evropskih integracija, a onda nema ni procesa NATO integracija – navodi Lars Gunnar-Wigemark, šef Delegacije EU u BiH.
No, za mnoge je ovaj sporazum tek mrtvo slovo na papiru koje tumači svako na svoj način i koji vjerovatno u konačnici neće donijeti ništa.
– Vidite da je to pokušaj nekog trulog dogovora samo kako bi se uzele funkcije i pozicije. Ja sam bio pesimističan, i dalje sam. Ja sam danas već jednom izjavio, ne daj Bože da se dogovore jer ako se dogovore, dogovoriće se samo oko uzimanja resora, uzimanje funkcija, a nemaju zajedničkog pogleda – smatra Dragan Mektić ministar sigurnosti BiH (SDS).
No, ono što se teško može vidjeti u uređenim sistemima u BiH gotovo je postala praksa. Gotovo godinu dana od održavanja općih izbora vlast nije formirana. Ali ono što je u demokratskim sistemima normalno – institut vanrednih izbora, u BiH gotovo da se ne razmatra kao moguća opcija rješenja duboke političke krize. Da bi se uveo mehanizam prijevremenih izbora, potrebno je izmijeniti Izborni zakon, a to je ključni kamen spoticanja u zemlji već godinama.
– U svakom slučaju se mora naći neki modus i neki način da se i ovaj institut unese u naše zakonodavstvo, mada nisam neki optimist s obzirom da HDZ insistira na tome da se izborni zakon primarno mijenja u određenom segmentu koji njima odgovara, imate i zahtjeve većeg broja poslanika da se Izborni zakon promijeni u smislu sprečavanja krađa – rekao je Saša Magazinović, predsjednik Glavnog odbora SDP-a.
– Mi, nažalost, kako bi rekao, u našem ustavu i zakonima nemamo mehanizme na koje bismo na jedan demokratski način mogli izaći iz ove situacije, taj demokratski mehanizam bi bio vanredni izbori, ali, nažalost, taj mehanizam bi u zakon mogao ugraditi parlament koji je također blokiran – kazao je Predrag Kojović, predsjednik Naše stranke.
Dosadašnji prijedlozi za izmjene izbornog zakona uglavnom su se odnosili na tehničke stvari, ali nikada nije bilo zvaničnog zahtjeva da uvođenjem mehanizma vanrednih izbora. Ali deklarativno, ovu izmjenu podržavaju mnogi.
– Bilo bi dobro raspisati vanredne izbore i da dođemo do onih političkih subjekata koji su spremni da rade na stabilizaciji odnosa u BiH. Ali pošto te stavke u Ustavu nemamo, na nama je i dalje da jednim korektnim odnosom političkih stranaka koje su parlamentarne, dođemo do implementacije izbornih rezultata i do novog saziva Vijeća ministara – navodi Adil Osmanović, potpredsjednik SDA.
Svega sedam dana ostalo je do roka postavljenog za formiranje vlasti. Uz već poznate, nepomirljive stavove stranaka izbornih pobjednica teško je očekivati da proces formiranja vlasti bude odblokiran. A još teže da u ovoj zemlji počnu ozbiljni razgovori o izmjenama Izbornog zakona.
