Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto organizovala je danas konferenciju za medije na kojoj je predstavila rad Vijeća ministara u okviru prvih 100 dana mandata ovog saziva.
Na početku, Krišto je govorila o broju sjednica koje je ovaj saziv do sada održao.
“Nakon 100 dana rada možemo reći da smo imali 15 sjednica. U tom razdoblju i kroz ove sjednice odradili smo 530 materijala. Ti materijali podrazumijevaju od usvojenih zakonskih prijedloga do raznoraznih prijedloga akcijskih planova, strategija, tematskih izvještaja, inicijativa, odluka, rješenja, ugovora o zajmu, sporazuma o kreditnim zaduženjima,” naglasila je Krišto na početku.
Nakon toga, osvrnula se na bitne zakone koje je u proceduru uputilo Vijeće ministara BiH.
“Uputili smo tri prijedloga zakona od kojih je jedan usvojen. To je prijedlog zakona o proračunu za 2023. godinu. Sa prijedlogom međunarodnih obaveza, on je usvojen i to je velika stvar za institucije BiH. Uputili smo u proceduru i Zakon o Oružanim snagama i Zakon i pristupu informacijama. Usvojili smo strategiju o klimatskim promjenama i niskohemijskom razvoju BiH. Naglasit ću i dva plana. Jedan se odnosi na implementaciju strategije komuniciranja institucija BiH o procesu pristupanja EU. Također, tu je i akcioni plan koji se odnosi na strategiju u oblasti migracija i azila,” ističe predsjedavajuća Vijeća ministara.
Također, Krišto je naglasila kako su se tokom ovog perioda intenzivirali i razgovori sa EU zvaničnicima na brojnim nivoima.
“Kroz ovo razdoblje, intenzivirali smo dijalog sa zvaničnicima EU. Deblokirani su sastanci BiH u okviru odbora i pododbora za provedbu sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju EU. Smatramo to važnim jer je to naša obaveza. Usvojili smo i plan ekonomskih reformi i taj plan je dostavljen Evropskoj komisiji. Imali smo posjetu prema dužnosnicima EU, prema Svetoj Stolici, forumu u Davosu, konferenciji o sigurnosti koja se održala u Minhenu te posljednju posjetu povodom ceremonije krunisanja kralja Charlesa,” rekla je Krišto.
Poručila je kako su svi resori u Vijeću ministara posvećeni radu.
“Vijeće ministara je posvećeno radu. Naš fokus ostaje na 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije. Kojom dinamikom ćemo tu ići, ovisi od nas. Ja ću se zalagati i dalje za naš dijalog, međusobno uvažavanje. To je prilika da stabiliziramo političke prilike i omogućimo bolje uslove za život svih naših naroda i građana koji žive unutar BiH. Htjela bih naglasiti da mi je važno da smo svi predani na rad i da svako od resora pokušava učiniti ono što je maksimum, a da moja uloga kao neko ko je prvi među jednakima pokušavam izbalansirati i doći do dijaloga. Smatram da je to pravi put,” poručila je.
Nakon toga, osvrnula se i na neodržavanje posljednje sjednice te je naglasila kako nije riječ o blokadi rada već o dodatnom usaglašavanju.
“Ja ne bih koristila taj rječnik niti bih rekla da postoji blokada. Želim reći da zajedno sa zamjenicima pokušavam učiniti sve da funkcioniramo. Kao neko ko predlaže dnevni red pokušavam usaglasiti sve vezano za dnevni red. Na zadnjoj sjednici nismo imali konsenzus. Ostavila sam vremena i prostora da sjednemo kao kolege i da vidimo šta i kako oko određenih tačaka kako se dogovoriti i da se ne dovedemo u pitanje funkcioniranje institucija. Sjednica će se održati sutra. Prije sjednice imamo kolegij gdje ćemo raspraviti te dogovoriti određene stvari. Za sve što bude konsenzus će proći Vijeće ministara. Mislim da će proći dobar dio tačaka,” rekla je.
Predsjedavajuća se također osvrnula na pitanja Istočne i Južne interkonekcije koje u posljednjih nekoliko mjeseci izazivaju veliku pažnju.
“Što se tiče interkonekcija, mislim da BiH mora razviti sistem plinovoda osiguranjem novih pravaca i ta je potreba i više nego opravdana. Sve što se odnosi na takve prioritete da su to prioriteti BiH, ne vidim nijednog razloga da bi neko imao nešto protiv takvih projekata. Svako od nas ima obavezu poštovati Ustav. Kada je u pitanju donošenje Zakona o gasu, mi zaključak još nismo dobili od Predsjedništva. Što se tiče donošenja zakona to je nadležnost entiteta i mislim da se sve institucije trebaju pridržavati nadležnosti Bosne i Hercegovine,” naglasila je Krišto.
Na kraju, Krišto je objasnila i kako je situacija sa Istočnom interkonekcijom jasnija nego što je to slučaj sa Južnom.
“Dobili smo prijedlog odluka u kojem temeljem zakona o sklapanju međunarodnih sporazuma imenujemo povjerenstvo. Za Istočnu interkonekciju, imamo zakon koji je donesen u RS-u i prijedloge za provođenje sporazuma i faktički čistu situaciju da se krene u pregovore. Kada je u pitanju Južna interkonekcija oni su iz procedure povukli određeni broj zakona između ostalih i taj. Nadam se da će Vlada uputiti drugi prijedlog. Do ovog trenutka, nismo imali zakon na razini FBiH i u tom slučaju još nemamo još uvijek uslove za sklapanje sporazuma. Onog trenutka kada se na razini FBiH dogovori zakon, Vijeće ministara će uraditi ono što je naš posao,” poručila je.
Na pitanje da li HDZ želi registrovati svoje preduzeće koje bi upravljalo Južnom interkonekcijom, Krišto je negirala ove navode.
“Ne znam da HDZ registrira preduzeća, meni to nije poznato. To mogu raditi institucije i dijelovi vlasti,” zaključila je Borjana Krišto.
