Novo istraživanje objavljeno u medicinskom magazinu JAMA Neurology tvrdi da konzumiranje ultraprerađene hrane povećava rizik od demencije.
Ultraprerađena hrana poput smrznute pizze i gotovih jela čine naš užurbani život mnogo lakšim. Osim što nam štedi vrijeme, najčešće je i veoma ukusna zbog čega je tako često biramo.
Međutim, ako više od 20 posto vašeg dnevnog unosa kalorija čini ultraprerađena hrana, možda povećavate rizik od kognitivnog pada, pokazalo je novo istraživanje.
Ta količina bi iznosila oko 400 kalorija dnevno u dijeti od 2.000 kalorija dnevno. Poređenja radi, mala narudžba pomfrita i običnog cheeseburgera iz McDonald'sa sadrži ukupno 530 kalorija.
Dio mozga uključen u izvršno funkcioniranje – sposobnost obrade informacija i donošenja odluka – posebno je teško pogođen, prema studiji objavljenoj u JAMA Neurology.
Muškarci i žene u studiji koji su jeli najviše ultraprerađene hrane imali su 25 posto bržu stopu pada izvršne funkcije i 28 posto bržu stopu ukupnog kognitivnog oštećenja s onima koji su jeli previše prerađene hrane.
“Iako je ovo studija povezanosti, koja nije osmišljena da dokaže uzrok i posljedicu, postoji niz ili elementi koji potvrđuju pretpostavku da se određeno ubrzanje kognitivnog propadanja može pripisati ultraobrađenoj hrani”, rekao je dr. David Katz za CNN.
“Veličina uzorka je velika, a praćenje opsežno. Iako nema dokaza, ovo je dovoljno robusno da bismo mogli zaključiti da je ultraprerađena hrana vjerovatno loša za naš mozak”, pojašnjava.
Međutim, došlo je do zanimljivog preokreta. Ako je kvalitet cjelokupne prehrane bio visok – što znači da je osoba jela i puno neprerađenog, cjelovitog voća i povrća, cjelovitih žitarica i zdravih izvora proteina – povezanost između ultraprerađene hrane i kognitivnog pada je nestala, rekao je Katz.
Studija je pratila preko 10.000 Brazilaca u periodu do 10 godina. Nešto više od polovine učesnika studije bile su žene, bijelci ili fakultetski obrazovani, dok je prosječna starost bila 51 godina.
Osim utjecaja na kogniciju, već je poznato da ultraprerađena hrana povećava rizik od pretilosti, problema sa srcem i cirkulacijom , dijabetesa , raka i kraćeg životnog vijeka .
