Ministar vanjskih poslova Elmedin Konaković (NiP) je posljednjom izjavom o “Otvorenom Balkanu” izazvao više reakcija kojima je i ponovo problematizirano eventualno članstvo Bosne i Hercegovine u ovoj zajednici.
Govoreći jučer o prvih stotinu dana kao ministra vanjskih poslova, Konaković se osvrnuo i na “Otvoreni Balkan” kojeg čine Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija.
“Priča o ‘Otvorenom Balkanu’ kao nekom ‘Srpskom svetu’ je neka politička intriga u kojoj je to ‘Srpski svet’ – svi Srbi u jednoj državi. Koliko u toj potencijalnoj državi bez granica, regionalnoj saradnji imamo muslimana, Bošnjaka, da li je neko računao? Znate li koliko ima – više od pet miliona”, naglasio je.
Zastupnik opozicionog DF-a u Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine Dennis Gratz je među onima koji su osudili Konakovića zbog ove izjave te ga je optužio za površnost po ovom pitanju.
“Svaka priča ovog obima i intenziteta mora biti povod za široku javnu raspravu. A za to su neophodni resursi, intelektualni i drugi, te obrisi neke vizije. Ne. Ništa. Nula. Nix. Izađe pred mikrofone i krene sitni vez: malo SDA, malo kako je on sve to uočio evo sad kad je stigao, malo ruži, prijeti ili pokazuje neku širinu. I tako do refrena”, istakao je Gratz.
Dio javnosti u Bosni i Hercegovini je protiv “Otvorenog Balkana”, smatrajući da je to sredstvo Srbije i Albanije za njihovu dominaciju u ovom dijelu Evrope. Za stranke iz Republike Srpske Bosna i Hercegovina treba biti dio “Otvorenog Balkana”, tvrdeći da nije riječ o velikodržavnom projektu te da će zemlja imati ekonomske koristi.
“Otvoreni Balkan”, čiji dio nisu ni Crna Gora, ni Kosovo, spominje se i kao američki projekat. Gabriel Escobar, specijalni izaslanik Sjedinjenih Američkih Država za Zapadni Balkan, prošle godine je izjavio da njegova država podržava “Otvoreni Balkan” kao ekonomsku inicijativu.
Međutim, neki upozoravaju da Bosna i Hercegovina ne bi mogla ostvariti ekonomske koristi koje se obećavaju ovom inicijativom, zbog unutrašnjeg uređenja. Složen sistem otežava donošenje i primjenu ekonomskih odluka, što nije slučaj u ostalim zemljama u regiji. To je prvenstveno slučaj u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojoj je procedura odlučivanja i upravljanja znatno teža nego u ostatku države.
Konaković je nakon susreta sa mađarskim šefom diplomatije Peterom Szijjartom u martu ove godine rekao da se uopće neće razgovarati o “Otvorenom Balkanu”, dok se ne ratificira Berlinski proces.
