Voda je najveći sastavni dio našeg organizm, ona je od vitalnog značaja za naš život. Međutim, prevelika upotreba vode može da izazove ozbiljne posljedice u organizmu čovjeka.
Prema riječima stručnjaka, preveliki unos tečnosti dovodi do povećanja razgradnje proteina i ispiranja potrebnih vitamina i minerala iz tijela. Pored toga, izaziva opterećivanje kardiovaskularnog i mokraćnog sistema.
Prosječna potreba organizma za vodom iznosi dva i po litra dnevno. Radi tih važnih funkcija optimalna dnevna količina vode za osobu koja je umjereno fizički aktivna je 2 litre.
U zimskim mjesecima to znači oko 8 čaša vode na dan, a više ljeti ili ako je osoba fizički aktivna. Organizam dobija litar vode iz hrane, dok se 1-1,5 litara unosi kao tečnost — čaj, mlijeko, supa.
Za gašenje žeđi nije važna samo količina tečnosti, već i njen ukus. Naprimjer, kiseli napici (iz voća, kvas, zeleni čaj) stimulišu lučenje pljuvačke i smanjuju osjećaj žeđi.
Napici kao što su kafa, crni čaj i ostali uključuju se u ishranu u obliku slobodne tečnosti, koja se ne sadrži u čvrstoj hrani. Količina takve tečnosti treba da iznosi 1.500-2.000 mililitara (šest do osam čaša) dnevno.
Udio vode u organizmu čovjeka varira tokom života: kod djeteta je 75 %, a kod starije osobe 55 %.
Voda se u pravilu pije ravnomjerno tijekom cijelog dana i između obroka. Konzumiranje vode s hranom razrjeđuje želučane sokove, što može utjecati na probavu ili uzrokovati osjećaj nadutosti i težine u predjelu želuca. Savjetuje se unos vode prije jela ili jedan sat poslije jela.
Najbitnije je ne zaboraviti piti vodu između obroka, ali i jednu čašu vode ujutro i jednu čašu vode prije spavanja.
