Danas nije lako doći do kredita pa čak ni strankama u BiH koje mnoge banke, kako kažu, odbijaju zadužiti kreditom. Finansijski izvještaji za prošlu godinu su gotovi. Očito je da su mnoge stranke prilično dobro poslovale, prijavile su dobit.
Najbogatija stranka u BiH prema prihodima iz 2014. bila je SDA, koja je za 8.000 KM imala težu kasu od suparničkog SDP-a. Ukupni godišnji prihodi prikazani su u visini od blizu pet miliona maraka. “Braća po socijaldemokratiji iz susjednog entieteta”, SNSD, prikazali su duplo manje prihoda. Skoro dva miliona maraka prihodovao je Čovićev HDZ, kojeg je po ubiranju novca pretekao SDS za 260.000 KM, piše N1.
Troškovi kampanje uglavnom su bili manji od godišnjih prihoda.
Bez obzira na prikazane finansijske izvještaje strankama je u 2014. ostalo neutrošenih 45 miliona KM, a ako se uzme u obzir da su podaci prikazani na papiru tačni.
U 100 postotnu tačnost svoje revizije vjeruju u Centralnoj izbornoj komisiji
“U skladu sa Izbornim zakonom stranke su mogle potrošiti 54 miliona, a potrošile su 8 miliona 642 hiljade KM”, otkriva Maksida Pirić iz CIK-a.
U Transparency Internationalu vjeruju da stranke friziraju svoje izvještaje, prikrivajući crne fondove kojim se između ostalog plaćaju skupi nastupi estradnih zvijezda, koji se ne prijavljuju. Slično misle i neki ekonomisti.
“CIK nema mnogo mogućnosti da to provjerava, niti ima kapaciteta”, smatra Ivana Korajlić iz Transparencyja.
“Nama ostaje da vjerujemo CIK-u i njima na riječ”, dodaje ekonomista Goran Radivojac.
Banke u BiH ne dodjeljuju kredite strankama kao pravnim subjektima. Članovi se uglavnom zadužuju sami za finansiranje kampanja. Centrale pak “žive” od budžetskog novca građana.
“Posao banaka je davanje kredita i mislim da treba i daju političkim partijama”, navodi Amir Zukić iz SDA.
Za neke stranke krediti i da su dostupni – nisu opcija.
“Po onoj narodnoj – pokrij se koliko si dugačak, i mi smo u izborne kampanje ulagali onoliko sredstava koliko smo imali, a nismo ostavili dugove” ističe Dragan Čavić iz NDP-a.
Nema informacija da li su sve političke organizacije dostavile poreznicima izvještaje za prošlu godinu, koje će u konačnici ocijeniti revizori Centralne izborne komisije. Do sada se pokazalo da stranke najviše Zakon krše prekoračavanjem limita za donacije, ali i skrivanjem stvarnih troškova kampanje. U postdejtonskoj BIH sudovi nikada nisu dokazali sistemsko izvlačenje novca iz javnih preduzeća za finansiranje kampanja. Insinuacija ima i danas.
